Crveni voćni pauk

255

Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) je sitna štetočina, koju teško možemo da primetimo. Međutim, on nanosi ozbiljne štete biljnoj proizvodnji, posebno u voćnjacima i vinogradima.

Štetni su svi pokretni stadijumi koji se hrane na lišću, smanjuju fotosintezu, pojačavaju transpiraciju, usporavaju rast letorasta i generalno, smanjuju otpornost biljke na izmrzavanje.

Prvi simptomi napada se uočavaju u vidu žućkastih tačkica, koje ubrzo poprimaju ljubičastocrvenkastu ili ljubičastosmeđu boju. Koncentrisane su uz žile na lišću. Te tačkice se spajaju i list počinje da se suši. One zapravo nastaju usled sisanja, koje uzrokuje raspadanje hlorofilnih zrnaca i koagulaciju protoplazme u ubodenim ćelijama. Ceo list menja boju, postaje svetliji, vene i suši se. Kod jačeg napada ove štetočine dolazi do deformacije napadnutih delova, biljke zaostaju u rastu, pa nastaje prevremena defolijacija. Osim toga, zbog smanjene fotosinteze, samim tim i proizvodnje hranljivih materija, plodovi ostaju neugledni i sitni. Grane na kojima je oštećen list ne ulaze spremno u zimu, a pupoljci na njima nemaju dovoljno hrane za diferenciranje u generativne. Tokom jakog napada ove štetne grinje oštećuju i pokožicu ploda.

Ova grinja godišnje ima četiri do šest generacija, gde se prva pili u fenofazi roze pupoljka. Nakon toga, generacije se prepliću, što otežava samo suzbijanje. Tokom juna i jula, u voćnjacima su prisutne sve generacije – jaja, larve i imaga.

Ubrzanom razvoju i reprodukciji pauka doprinosi suv vazduh i povišena temperatura. Shodno tome, najveće štete nastaju kada je toplo vreme u julu i avgustu.

Suzbijanje se vrši akaricidima ukoliko je brojnost iznad praga štetnosti ( dva do pet imaga po listu). Suzbijanje grinja treba raditi sa povećanim količinama vode, 1200-1500 l/ha (treba dobro okupati biljke) i obavezno dodati okvašivač ili mineralno ulje zbog bolje pokrivenosti lista i dužine akaricidnog delovanja pesticida. Preporučuje se naizmenična primena akaricida različitog mehanizma delovanja. Mogu se koristiti pirimifos-metil, abamektin, klofentezin… Tretiranje je najbolje izvoditi uveče i noću.

Izuzev pesticida, protiv grinje se možemo boriti i prirodnim preparatima na bazi sapuna, alkohola, belog luka, duvana, kamilice….

Foto: Pixabay, BASF


reklama