Izgradnja svinjca

3219

Ukoliko razmišljate o držanju svinja, prva i osnovna stvar, pre same nabavke životinja je izgraditi svinjac. Mnogi početnici smatraju da taj objekat sam po sebi nije previše važan, i pridaju mu malo pažnje, a uistinu svinjac ima veliki uticaj na zdravlje i produktivnost svinja. 

Dakle svinjac je, kako samo ime kaže objekat namenjen čuvanju svinja.

Pre svega je važan izbor mesta za svinjac. Treba izbegavati mesta sa visokim podzemnim vodama, kao i teška, vodonepropusna zemljišta, radi drenaže. Dobar svinjac treba da bude izdignut bar 30cm od površine zemljišta, da pod ne bi bio mokar posle padavina. Sve ovo navedeno treba da spreči zadržavanje vlage, i posledično, pojavu bolesti. Dobro je poznato da vlažna sredina doprinosi razvoju bakterijskih i gljivičnih infekcija. Podovi se u poslednje vreme prave da budu kombinovani na način da je veći deo poda pun, a manji deo rešetkast. Pun deo poda se pravi bliže koritu sa hranom i ima pad prema rešetkastom delu. Ukoliko je ceo pod pun to značajno otežava čišćenje objekta. Obično se naspe 25-30cm debeo sloj pepela ili šljake, sa sitno istucanim drvnim ugljem. Neki ispod šljake stave sloj komadića od stakla, kao zaštitu od pacova. Preko šljake ide sloj betona, pa sloj asfalta, a tek onda pravi pod, koji može biti od različitih materijala. Često se koristi beton, koji je u principu suviše hladan, ali to se može rešiti debelom prostirkom. Takođe su u upotrebi daske između kojih je asfalt.

U svinjcu je neophodno obezbediti kvalitetno provetravanje, ali nikako ne treba da bude promaje. Obično se gleda da sa severne strane budu zaštićeni, a sa južne strane otvoreni. Svinjac treba da bude prostran, svetao i najvažnije – suv. Visina svinjca zavisi od ukupne površine i od broja svinja. Ipak, to obično ne prelazi 2-2.3 m, jer je u suviše visokim svinjcima prehladno za svinje. Što se zidova tiče, najbolje je koristiti opeku, jer dozvoljava ulaz spoljnog vazduha. Baš iz tih razloga cement i kamen nisu poželjan materijal – vazduh ne cirkuliše, i postaje težak i ustajao. Svinjski izmet i mokraća se rastvaraju i isparavaju gasovi koje svinja udiše, jer joj je njuška blizu poda, i zato je ventilacija od ključnog značaja. Ukoliko se životinje iz nekog razloga moraju držati u objektu cementnih ili kamenih zidova, onda ih bar treba obložiti drvetom, i sprovesti veštačku ventilaciju. Česti su takođe svinjci izgrađeni od drveta, koji su zapravo vrlo jednostavni. Prosto se napravi kostur od greda, koji se potom obloži daskama spolja i iznutra, tako da između ostane 30-40cm prostora koji ispunimo strugotinom, smesom slame i ilovače ili sličnim. Ova vrsta gradnje obezbeđuje toplotu, kao i cirkulaciju vazduha, pa veštačka ventilacija uopšte nije potrebna.

Tavanicu je najbolje praviti od drveta, zbog propuštanja vaduha. Zimi možemo preko nje posuti sloj slame, zbog toplote. Prozori treba da su okrenuti jugu, i da zauzimaju bar 1/10 površine svinjca.

Po Pravilniku o uslo­vi­ma za do­bro­bit ži­vo­ti­nja u po­gle­du pro­sto­ra za ži­vo­ti­nje, pro­sto­ri­ja i opre­me u objek­ti­ma  u ko­ji­ma se dr­že, uz­ga­ja­ju i sta­vlja­ju u pro­met ži­vo­ti­nje u pro­iz­vod­ne svr­he, na­či­nu dr­ža­nja, uz­ga­ja­nja i pro­me­ta po­je­di­nih vr­sta i ka­te­go­ri­ja ži­vo­ti­nja, kao i sa­dr­ži­ni i na­či­nu vo­đe­nja evi­den­ci­je o ži­vo­ti­nja­ma (Pra­vil­nik ob­ja­vljen u “Slu­žbe­nom gla­sni­ku RS” broj 6/10), sva­kom za­lu­če­nom pra­se­tu ili to­vlje­ni­ku mo­ra da se obez­be­di naj­ma­nja po­vr­ši­na po­da u od­no­su na te­le­snu ma­su i to:
– 0,15 m² za ži­vo­ti­nju ko­ja ima ma­nje od 10 kg ži­ve va­ge;
– 0,20 m² za ži­vo­ti­nju  od 10kg do 20 kg ži­ve va­ge;
– 0,30 m² za ži­vo­ti­nju  od 20 kg do 30 kg ži­ve va­ge;
– 0,40 m² za ži­vo­ti­nju  od 30kg do 50 kg ži­ve va­ge;
– 0,55 m² za ži­vo­ti­nju  od 50 kg do 85 kg ži­ve va­ge;
– 0,65 m² za ži­vo­ti­nju  od 85 kg do 110 kg ži­ve va­ge;
– 1,00 m² za ži­vo­ti­nju  ko­ja ima vi­še od 110 kg ži­ve va­ge;
Naj­ma­nja  po­vr­ši­na po­da ko­ja mo­ra da se obez­be­di za sva­ku su­pra­snu na­zi­mi­cu iz­no­si 1,64 m², a za sva­ku kr­ma­ču 2,25 m².

Svinjci se sastoje od više bokseva koji su povezani hodnikom. Svinje se mogu držati pojedinačno ili u skupinama. Pojedinačno se obično drže krmače koje se prase i nerasti preko 5 meseci starosti.

U prasilištima broj odeljenja treba da bude otprilike duplo manji od broja krmača. Krmača u prasilištu boravi od mesec dana pred prašenje, pa sve dok ne odbije prasad od sisanja. Postoje takozvana klješta za krmače, koja imobilizuju krmaču dok je sa prasićima, ali se ne preporučuju, osim za jako nemirne krmače koje mogu da nagaze i povrede prase.

Odeljenja i boksevi su razdvojeni pregradama i zidovima. Kao što već rekosmo, masivni zidovi nisu poželjni jer otežavaju ventilaciju. Sasvim  je dovoljno odvajanje letvama ili šipkama. Prednosti su mnoge – svinje dobijaju više vazduha i svetla, a troškovi izgradnje su niži. Ograde između odeljenja su obično 0,8 -1m, a kod nerasta nešto više, oko 1,2m.

Ne treba zaboraviti ni na kanale koji će služiti za odvod mokraće. Na podu odeljenja treba da se nalazi žleb za oticanje tečnosti najkraćim putem. Pad žleba se pravi ka vratima, a ispod vrata se nalazi udubljenje, u koje se slivaju otpadne tečnosti, a odatle teku u kanal koji je položen između odeljenja i hodnika. I ovaj kanal treba da ima pad, obično 1cm na 1m. Ovaj kanal se uvek pravi otvoren, inače se lako začepi, a može da postane i leglo za pacove.

I naravno, korita. Drvena korita nisu dobra, jer se ne mogu valjano očistiti, a ostaci hrane zaostaju u pukotinama drveta, ukvare se, pa kvare i svežu hranu. Optimalni odnos cene i kvaliteta imaju korita od glazirane gline. Ako korito služi samo za jednu svinju, računa se da je potrebna dužina oko 45cm, a u skupnim odeljenjima 35cm.

 

 


reklama