Plamenjača šljive

460

Plamenjaču šljive izaziva gljiva Polystigma rubrum, a za bolest je karakteristično da se javlja isključivo na listu, na kojem se obrazuju pege različite veličine koje se međusobno spajaju, a ponekad prekriju i celu lisnu površinu.

Pege su sa lica lista malo ispupčene, a sa naličja udubljene. U početku su žućkaste, nešto kasnije narandžaste i na kraju tamno crvene boje. Kod jačih napada lišće prevremeno opada u avgustu ili početkom septembra. Voćke slabe, plodovi ostaju sitni i opadaju. Mladari se teško oporavljaju, a cvetni pupoljci teško obrazuju.

U razvojnom ciklusu P. rubrum smenjuju se dve faze: saprofitna i parazitna. Saprofitna faza se odvija u opalom lišću, a parazitna za vreme vegetacije. Obnavljanje i širenje bolesti zavisi isključivo od razvoja gljive u toku saprofitne faze. Tok obrazovanja i sazrevanja askospora zavisi od klimatskih uslova. Tako se one mogu oslobađati pre kretanja vegetacije, u toku cvetanja, posle cvetanja, pa čak i posle precvetavanja. Askospore se oslobađaju iz askusa kad su fiziološki zrele i kad su stome dobro navlažene kišom ili rosom u trajanju od najmanje sat vremena. Uslov je, takođe, da temperatura bude iznad 10 stepeni. Lišće se inficira ukoliko je mlado i kad se na njemu nalaze kapi kiše ili rose, a temperatura vazduha iznad osam stepeni.

Optimalni rok za hemijsku zaštitu se određuje na osnovu razvoja gljive u toku saprofitne faze. Kritičan period za inficiranje je od početka listanja pa dve do tri nedelje posle precvetavanja. Tretiranje se izvodi najčešće po precvetavanju. Međutim, ukoliko se radi o osetljivim sortama (npr, požegača, čačanska lepotica), a listanje se dogodi pre cvetanja, tretiranje bi trebalo obaviti na početku cvetanja fungicidima na bazi metirama, mankozeba, kaptana, ciprodinila, propineba, fenarimola…

Foto: Wikipedia


reklama