Suncokret za silažu i zelenu krmu

498

Osim suncokreta za proizvodnju ulja, postoje i hibridi koji daju veliku količinu zelene mase koja je dobar materijal za silažu.

Seme tih hibrida je krupnije od semena suncokreta za proizvodnju ulja. Snažnim korenovim sistemom, koji prodire u zemljište dublje od dva metra, dobro iskorišćava vlagu u tlu pa time podnosi i sušu bolje od mnogih drugih useva. Suncokret je biljka kojoj pogoduje toplota i velika količina vode, kao i kratak dan. U uslovima dugog dana raste u visinu, stvara veliku količinu zelene mase, a zaustavlja se cvetanje i sazrevanje. Prednost suncokreta za silažu i zelenu krmu je u tome što se on zadovoljava i sa malo vlage, odnosno, 35 do 40 odsto od ukupne količine vode potrebne suncokretu za proizvodnju ulja. Suncokret za silažu dozreva za 75 do 110 dana. Visoka temperatura i niska vlažnost skraćuju njegov vegetacioni period. Selekcionirano je više hibrida krmnog suncokreta, za određene zemljišne i klimatske prilike – piše u ’Ratarsko-povrtarskom priručniku’ prof. dr Jovana Todorovića.

Ovaj naučni radnik je dao i preporuku tehnologije proizvodnje ovog suncokreta i naglašava da biljka veoma dobro reaguje na stajnjak koji treba dati u jesen, za predusev, i to 20 do 30 t/ha. Od mineralnih đubriva preporučuje se: 60 do 100 kg/ha N, 60 do 80 kg/ha P2O5 i 100 do 120 kg/ha K2O. Dve trećine fosfornih i kalijumovih đubriva daju se pre oranja, a preostala trećina pre tanjiranja, sa 20 do 30 kg/ha N.

Seje se od početka do kraja jula u međurednom razmaku od 40 do 50 cm, sa 20 do 25 kg/ha semena mase 1.000 zrna od 80 g. Na težim zemljištima dubina setve iznosi četiri do pet centimetara, a na lakšim i sušnim šest do sedam centimetara.

Preporučuje se lagano drljanje pre nicanja, poprečno na pravac redova, što će uticati na povećanje prinosa zelene mase za 30 do 40 odsto. Pre međurednog kultiviranja treba ga prihraniti sa 40 kg/ha N, a ostatak azota se daje kad je biljka visoka 30 do 40 centimetara.

Za zelenu krmu, suncokret treba kositi onda kada su biljke u fazi formiranja glave. Za silažu preporučuje se košenje kad počne cvetanje pa sve dok dve trećine biljaka nije u cvatu. Tada se postiže najveći prinos zelene mase i najbolji kvalitet silaže. Prinos zelene mase kreće se od 40 do 50 t/ha u godinama kad su uslovi bar donekle bili povoljni.

Veća hranjiva vrednost postiže se gajenjem suncokreta uz neku leguminozu.

Foto: Cover Images


reklama