Sve o problemima srpskog agrara

13

Na sedmom Poljoprivrednom forumu „Hrana za Evropu – Pametna poljoprivreda“ održanom u Vrdniku, izneti su svi problemi srpskog agrara .

Predstavljena je studija razvoja „Poljoprivreda do 2040. godine“, kojom se predviđa da će u narednim decenijama jedino moderan poljoprivrednik biti konkurentan na međunarodnom tržištu, i da je očuvanje sela jedino moguće uz modernizovanje i unapređenje poljoprivrede.

Privrednici su u Vrdniku takođe poručili kako je poljoprivredi je neophodna mnogo snažnija strateška pomoć i podrška države da bi agrar značajnije doprineo ekonomskom razvoju zemlje i rastu nacionalnog bruto dohotka (BDP).

Ministar Branislav Nedimović je na forumu izneo strategiju države za poljoprivredu u narednoj godini, i tom prilikom najavio zakonsko uređenje subvencija za poljoprivredu, otvaranje laboratorija za kontrolu kvaliteta hrane, ulaganje u prerađivačku industriju i proizvodnja po zahtevima tržišta, uz povećanje budžeta na 40,8 milijardi dinara. Takođe, najavljeno je formiranje superlaboratorije, čiji će zadatak biti da kontroliše rad postojećih laboratorija.

„Moramo da izmenimo Zakon o podsticajnim sredstvima, posebno deo o stočarstvu, jer smo imali ozbiljnih problema sa trošenjem novca iz budžeta. Cilj je da u narednoj godini pomognemo poljoprivrednim proizvođačima i da radimo na podizanju prerađivačke industrije koja mora biti prilagođena zahtevima tržišta“, naglasio je Nedimović.

Cilj Srbije u narednom periodu biće tržišta EU, Bliskog Istoka, Indije, Kine i Evroazijske ekonomske unije.

Prema Nedimovićevim rečima, očekuje nas još jedno iznenađenje – naredne godine se planira početak izgradnje velikog sistema za navodnjavanje, koji će se finansirati od 86 miliona dolara dobijenih iz Abu Dabija. On je najavio da će za 15 dana biti okončan i konkurs o subvencionisanoj nabaci poljoprivredne mehanizacije, kao i to da će početkom 2018. investitori iz Indije doći u IMT gde su se proizvodili traktori.

Na skupu u Vrdniku prvi put je predstavljen „Nacrt Studije o ekonomskom i društvenom razvoju – Srbija 2040“.

Predsednik Srpskog privrednog kluba „Privrednik“, Zoran Drakulić, smatra da je problem srpskog agrara što, kako kaže, Srbija ne proizvodi dovoljno, a to se, prema njegovoj oceni, odražava na mali rast BDP-a. Kao primer navodi Rumuniju – čiji rast BDP na godišnjem nivou iznosi oko 8%, dok je u Srbiji to samo 1,5, eventualno 2%.

„Moramo da podstaknemo privredu i ojačamo infrastrukturu, koja je jako važna i za poljoprivredu, posebno za selo, jer za rast BDP-a od pet posto godišnje, uz sektore energetike i rudarstva, itekako može da pomogne i poljoprivreda“, rekao je Drakulić.

On smatra da poljoprivrednici moraju da dobiju jeftinu opremu, sa malim kamatama, na period od osam do 10 godina, te da se mora staviti u funkciju stotine hiljada hektara neobrađenog zemljišta.

Direktor „Perutnine“, Miloš Panjković, kao jedan od problema istakao je da Evropska unija Srbiju „nelogično i neopravdano“ drži u režimu vakcinacije na pojedine stočne bolesti i uslovljava kao „graničnu zonu Evrope“, mada bi, ocenjuje, bilo logičnije da su to članice EU Grčka, Rumunija ili Bugarska.

Direktor za naučno istraživački razvoj Ekonomskog instituta Ivan Nikolić naveo je da prehrambena industrija čini 23 odsto domaće prerađivačke industrije, ali je problem, kaže, što i poljoprivreda i agrobiznis u celini ne doprinose ekonomskom rastu zemlje i nemaju dodatu vrednost.

Organizatori foruma Hrana za Evropu su Ekonomski institut i Društvo agrarnih ekonomista Srbije.

Izvor: RTV
Foto: Pixabay

 


reklama