Mehanizacija i melioracije

Korovi kao indikatori stanja zemljišta i plodnosti

Prisutnost određene vrste biljkaka, uključujući i korove, okvirno može dati informaciju o stanju tla – na primer, da li je kiselo ili lužnato, zbijeno ili propusno, vlažno ili suvo. Takođe, ako se na nekom kultiviranom zemljištu iznenada pojavi određena vrsta korova, odnosno, ako ta vrsta dominira, nepogrešivo ukazuje na greške u tehnologiji uzgoja i stanju […]

Đubrenje biljaka u organskom vinogradarstvu

Hrana za zemljište, a ne za biljke – glavni je princip u organskoj proizvodnji u vezi sa ishranom biljaka. Đubrenje je bazirano na što nižem sadržaju azota. Važniji tipovi đubriva koja se koriste su: zelenišno đubrivo i distribucija u srednjoj količini zrelog organskog đubriva ili komposta od orezane loze i čvrstog otpada pri preradi grožđa […]

Značaj mikrobioloških đubriva u očuvanju plodnosti zemljišta

Zemljište je složen, kompleksan i dinamičan ekosistem u kome se odvija veliki broj fizičkih, hemijskih i bioloških procesa koji omogućavaju kruženje materije u prirodi. Mikroorganizmi koji se nalaze u zemljištu učestvuju u stvaranju i održavanju zemljišta i povećanju njegove plodnosti. Najpovoljniji uslovi za rad mikroorganizama u zemljištu su ona neutralne reakcije (pH vrednost 6,50-7,20), dobre […]

Najpogodnije biljke za sideraciju zemljišta

Sideracija zemljišta predstavlja zaoravanje zelene mase biljaka koje brzo rastu i stvaraju veliku nadzemnu masu. Ovu meru posebno je preporučljivo primenjivati tamo gde nema dovoljno stajnjaka, gde je zemljište lošijeg kvaliteta, kod intenzivne proizvodnje, planiranja višegodišnjeg zasada, zemljišta sa većim nagibom terena. Pozitivni efekti su mnogobrojni: suzbijanje korova i sprečavanje razvoja bolesti i štetočina, poboljšanje […]

Kako sačuvati humus u zemljištu?

Humus je neživa, organska materija nastala u procesu razlaganja biljnih i životinjskih ostataka dejstvom mikroorganizama. U pitanju je polimer koji čine 60% ugljenika, 6% azota i manje količine sumpora i fosfora. Imajući u vidu njegov hemijski sastav, možemo reći da je humus skladište ugljenika u zemljištu. Mineralizacijom se humus raspada na komponente koje mogu koristiti […]

Značaj stajnjaka za oranice

Tokom jeseni, prilikom osnovne obrade zemljišta, zajedno sa njom, trebalo bi uneti organska i mineralna đubriva. Cilj primene organskog đubriva je povećanje biološke aktivnosti zemljišta, a samim tim i njegove plodnosti. Unošenjem organske materije popravljaju se fizičke, biološke i hemljske osobine zemljišta. Poljoprivrednici koji se bave stočarstvom i na svom gazdinstvu imaju proizvodnju stajnjaka, tokom […]

Pojava azotne depresije i đubrenje u jesenjem periodu

U poljoprivrednoj praksi se vrlo često lome koplja u vezi primene mineralnih hraniva. Jedno od najproblematičnijih pitanja je primena azota u jesenjem periodu. Osnovu u ratarskoj proizvodnji predstavljaju osnovna obrada i osnovno đubrenje. U svakoj delatnosti važna je dobra osnova, a svakako i u poljoprivredi kao fabrici bez krova gde je proizvodnja limitirana uslovima kao […]

Upotreba pepela u voćarstvu

Pepeo je od davnina poznat kao poboljšivač kvaliteta zemljišta i pospešivač rasta biljaka, pa tako i voćaka. Pepeo popravlja strukturu teških glinastih zemljišta, dobra je dopuna prirodnim đubrivima koja su većinom siromašna kalijumom koji reguliše ravnotežu vode i igra ulogu u prenosu hranljivih materija unutar voćke. Pepeo uglavnom sadrži dosta kalijuma, 10-40% kreča, 5-10% fosfora […]

Vrednosti žetvenih ostataka

U poljoprivrednoj proizvodnji na poljima gde se gaje različiti usevi, a u cilju proizvodnje hrane za ljude i životinje, ostaju značajne količine žetvenih ostataka. Oni imaju, pored visokog udela organske materije, deo mineralnih materija koje sadrže biogene elemente u različitim količinama. Na našim poljima godišnje ostaje preko 5 miliona tona žetvenih ostataka što može biti […]

Koliko hraniva ratarske kulture iznesu iz zemljišta?

Sve gajene biljke iznose hranljive materije iz zemljišta kroz prinos, a količina hraniva najviše zavisi od ostvarenog prinosa i pripadajuće vegetativne mase. Odnos između prinosa i slame kod strnina je uglavnom 1:1, ali postoje i odstupanja u zavisnosti od agroekoloških i klimatskih uslova gajenja. Za jednu tonu zrna i toliko slame ozima pšenica, primera radi, […]

Prikaži sve objave