Skoro vek i po primena bakra predstavlja neizostavnu meru u borbi protiv različitih biljnih bolesti u različitim kulturama.
Njegova prvobitna namena bila je suzbijanje plamenjače u vinovoj lozi, međutim vrlo brzo je primećeno pozitivno delovanje na plamenjaču krompira i paradajza, kovrdžavost lista breskve, krastavost plodova jabuke i kruške i druge bolesti koje ugrožavaju visoke prinose u voćarskoj, vinogradarskoj i povrtarskoj proizvodnji.
A kako je bakar postao prvi i najvažniji fungicid u zaštiti bilja?
Krajem 19 veka plamenjača vinove loze postala je vrlo ozbiljan problem u francuskim vinogradima. Botaničar Milarde proučavao je bolest i, zapravo, sasvim slučajno primetio da vinogradi podignuti uz puteve nisu bili napadnuti ovom, danas najvažnijom bolesti vinograda. Razlog tome je bila činjenica da su vinograde uz puteve proizvođači tretirali mešavinom bakarnog sulfata i kreča kako bi oterali „slučajnih prolaznika” od branja grožđa. Naime, ova kombinacija je osim neobične boje davala i gorak ukus grožđu zbog čega je bila neprivlačna svakom prolazniku. Tada je prvi put primećeno preventivno delovanje bakra na plamenjaču. Vrlo brzo je bordovska čorba, i bakar kao glavni sastojak, postao najvažniji fungicid u zaštiti bilja.
Danas su fungicidi na bazi bakra važan deo programa zaštite brojnih poljoprivrednih kultura širom sveta. Vrlo je važno njihovo korišćenje za suzbijanje širokog spektra bolesti u vinogradima, voćnjacima i povrtnjacima. Međutim, zbog široke i intenzivne primene, dolazi do globalnog zagađenja zemljišta teškim metalima, pa i ostacima bakra iz biljne proizvodnje. Danas je, zbog toga, prisutan trend smanjenja dozvoljene količine bakra po jedinici površine u jednoj proizvodnoj sezoni pa se sve manje koriste stare formulacije i preparati na bazi bakra koji su primjenjivani u visokim dozama uzrokovali visoko ispiranje u zemljišta.
Bakar i danas ostaje najvažniji fungicidni preparat u vinogradarstvu bez kojeg je kvalitetna zaštita nezamisliva, a često ga manji proizvođači u kombinaciji sa sumporom koriste kao jedinu meru zaštite. Kako bi se osigurao vrhunski kvalitet i smanjena doza sredstava na bazi bakra, danas su pokrenuti potpuno novi načini proizvodnje. Jedan od njih je, takozvani, „fluid bed“ tehnologija koja donosi vidljive prednosti u korišćenju preparata na bazi bakra. Ovom tehnologijom postiže se postupno otpuštanje jona bakra posle aplikacije i izuzetna otpornost na ispiranje.
Preparati na bazi bakra proizvedeni po ovoj tehnologiji koriste se u znatno manjoj dozi u odnosu na starije bakarne fungicide i osiguravaju vrhunsku zaštitu uz minimalne doze primene. Zbog poboljšanih svojstava naročito se koristie u zaštiti kvalitetnih sorti vinove loze.
Bakarni fungicidi koriste se u vinogradarstvu za suzbijanje plamenjače vinove loze i crne pegavosti u mirovanju vegetacije. U voćarstvu se primenjuje za suzbijanje krastavosti plodova jabuke i kruške, kovrdžavosti lista breskve i šupljikavosti lista koštičavih voćaka u vreme mirovanja vegetacije u koncentraciji koja je duplo jača od koncentracije koja se korisiti u toku vegetacije. S obzirom na to da ne izaziva fitotoksičnost, koristi se i u zaštiti povrtarskih kultura, posebno krompira i paradajza.
Izvor: dipl. inž. Snežana Jović, PSSS Prokuplje
Foto: Wikipedia