Povećanje sadržaja organske materije u zemljištu ključni je preduslov organske proizvodnje, jer organska materija u zemljištu predstavlja najvažniji izvor hranljivih materija za biljke.

Primenom stajskog i zelenišnog đubriva i gajenjem leguminoza povećava se sadržaj organske materije u zemljištu pri čemu se istovremeno povećava i pristupačnost hraniva u tlu.

Prema konceptu organske poljoprivrede, proizvodnja bi trebalo da je u skladu sa zakonima prirode i da teži što manjem narušavanju prirodne ravnoteže. U praktičnom smislu to znači:

– ne upotrebljavati lakorastvorljiva mineralna đubriva, nego umesto toga pažljivo koristiti prirodna đubriva proizvedena na farmi (stajnjak, kompost…), zelenišno đubrivo, malčiranje, obradu zemljišta
– ne koristiti herbicide, nego kombinovati mehaničku i termičku kontrolu korova i travne pokrivače
– ne koristiti sintetičke hemijske pesticide, nego raditi na poboljšanju biološke aktivnosti zemljišta

Prilikom zasnivanja zasada jabuke neophodno je birati terene sa što kvalitetnijim zemljištem, naročito kad je u pitanju organska proizvodnja. Đubrenje na zalihu (meliorativno đubrenje) obavlja se organskim đubrivima, najčešće stajnjakom, i mineralnim PK đubrivima. Kako u organskoj proizvodnji upotreba lakorastvorljivih đubriva nije dozvoljena, jedini izbor su organska đubriva proizvedena na farmi i, u posebnim slučajevima, prirodna mineralna đubriva.

Kad je u pitanju organska proizvodnja, veći je problem đubrenje tokom plodonošenja. Razlog tome je što u organskim đubrivima količina hraniva nije precizno dozirana kao u veštačkim i hraniva se oslobađaju kroz duži vremenski period.

Azot se lako ispira iz rizosfere i u organskoj proizvodnji je nedostatak azota čest problem, naročito u prvim godinama proizvodnje. Određivanjem sadržaja potencijalno mineralizujućeg azota i brzine mineralizacije organske materije može se značajno poboljšati efikasnost korišćenja azota od strane biljaka. Metoda koju bi trebalo koristiti u đubrenju zasada jabuka azotnim đubrivima je N-min metoda. Ova metoda omogućava racionalnu primenu azotnih đubriva, pri čime se izbegava opasnost od upotrebe previsokih doza azota. Osnovni princip ove metode je da se đubri na osnovu stvarnih potreba voćaka za azotom, čime se postiže dobar kvalitet plodova i ne dolazi do zagađenja agroekosistema.

U organskoj proizvodnji značajno pitanje je i održavanje biljnog pokrivača u voćnjaku. Biološka fiksacija azota od strane gajenih leguminoza u voćnjaku može biti važan izvor azota u ishrani jabuke.

Izvor: dipl. inž. Nemanja Konstantinović, PSSS Kruševac

Foto: Pixabay, Free Images