Naučnici zahtevaju radikalnu promenu globalnog sistema ishrane, ali…

14

Globalni sistem ishrane mora pod hitno da se reformiše kako bi se smanjila potrošnja mesa i povećala upotreba mahunarki jer je tri milijarde ljudi pothranjeno, a proizvodnja hrane premašuje mogućnosti planete, upozorili su naučnici u novom izveštaju.

Komisija EAT-Lancet, platforma naučnika, poziva na radikalni zaokret u ishrani koji će biti od koristi i za zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Izveštaj, koji je rezultat dvogodišnje saradnje 37 naučnika iz 16 zemalja, ukazuje na neraskidivu vezu zdravlja ljudi i ekološke održivosti.

– Cena pogrešnih sistema ishrane je da je gotovo milijardu ljudi gladno, a skoro dve milijarde ljudi jede previše loše hrane – ističe se u izveštaju i dodaje da je poljoprivredna proizvodnja veća nego ikada, ali da nije ni otporna ni održiva.

I dok je tri milijarde ljudi na planeti pothranjeno, proizvodnja hrane premašuje mogućnosti planete, izaziva klimatske promene i troši vodu i zemljište, ukazuje se u izveštaju.

Zaokret koji je potreban na planu ishrane zahteva znatno smanjenje potrošnje nezdrave hrane poput crvenog mesa za najmanje 50%. Istovremeno je potrebno ukupno povećanje potrošnje mahunarki, orašastih polodova, voća i povrća za više od 100%, zavisno od regiona.

– Ako bi se takav način ishrane prihvatio na nivou sveta, to bi značilo velike koristi za zdravlje i potencijalno bi se izbeglo 10,9-11,6 miliona prevremenih smrti godišnje i smanjila smrtnost odraslih za 19-23,6%“, navodi se u izveštaju.

Međutim, preobilna potrošnja nezdrave hrane raste, upozorava se.

– Intenzivna proizvodnja mesa je na nezaustavljivoj putanji i pojedinačno najviše doprinosi klimatskim promenama – ocenjuje se u izveštaju i dodaje:

– I industrija je izgubila svoj put i komercijalni i politički interesi imaju znatno veći uticaj dok zdravlje ljudi i naša planeta trpe posledice.

Naučnici predlažu brojne mere sa ciljem da se izmeni način ishrane, od uvođenja velikih poreza na neke proizvode do povlačenja „neprikladne“ hrane sa tržišta.

Izveštaj je izazvao snažne reakcije organizacija poljoprivrednika koje smatraju da bi meso trebalo da bude deo izbalansirane ishrane.

Generalni sekretar Evropskog udruženja trgovaca stokom i mesom (UECBV) Žan-Lik Merijo rekao je da meso obezbeđuje nutritivne vrednosti kao nijedan drugi proizvod i da je važan deo izbalansirane ishrane.

– Izbalansirana ishrana uključuje crveno meso koje, bez potrebe da mu se nešto dodaje, obezbeđuje adekvatan prirodni unos ključnih nutrijenata, uključujući gvožđe, cink i naročito vitamine iz grupe B – istakao je Merijo.

Za generalnog sekretara Evropskog udruženja mlekara (EDA) Aleksandra Antona rezultati izveštaja nisu iznenađenje. Ipak, on smatra da bi trebalo biti mnogo odgovorniji kod preporuka za režim ishrane.

Anton je istakao da mlečni proizvodi obezbeđuju jedinstvenu mešavnu makro i mikronutrijenata i da su puni kalcijuma i vitamina.

– Tako je, na primer, potrebno 14 porcija spanaća da bi se uzeo kalcijum koji sadrži samo jedna čaša mleka. Protein iz mleka naučno je, kao i u zakonodavstvu EU, priznat kao najvredniji protein za ljudsku ishranu – rekao je on.

U Udruženju poljoprivrednika i profesionalnih poljoprivrednih organizacija EU Copa Cogeca za EURACTIV su rekli da su neke zaključke iz izveštaja evropski farmeri i njihova udruženja već razmatrali, uključujući „održivo intenziviranje poljoprivrede“, borbu protiv bacanja hrane i za smanjenje emisije ugljenika.

– Evropski farmeri su od 1990. smanjili emisiju za 20% unapređujući proizvodnju, obezbeđujući radna mesta i razvijajući ruralne oblasti – ističe se u saopštenju Copa Cogeca.

Dodaje se da su modeli ishrane u Evropi uvek bili bazirani na različitim izvorima nutrijenata i unosu visokokvalitetnih proteina.

– Smatramo da put napred znači zadržavanje veoma visokih standarda proizvodnje i istovremeno unapređenje prakse u zemljoradnji i uzgoju uz podršku tehnologije. Evropski farmeri uvek su pratili društvene promene i odgovarali na tražnju potrošača iznalaženjem najpragmatičnijih rešenja – navelo je Udruženje poljoprivrednika EU. Nadamo se da će poljoprivrednici dobiti priliku da budu uključeni u debate i događaje jer smo mi ti na kojima je odgovornost za promene dok se istovemeno suočavamo sa neizvesnošću zbog klimatskih promena i transformacije tržišta – zaključuju u Copa Cogeca.

Izvor: EURACTIV

Foto: Pixabay


reklama