Povrtari iz Glogonja prave zadrugu za kućnu dostavu povrća

14

Posle zatvaranja pijaca, najveći problem za male i srednje povrtare je plasman proizvoda, kaže za Tanjug predsednik Udruženja povrtara iz Glogonja Danail Vučkovski.

On najavljenu podršku države privatnicima ocenjuje kao meru od koja će možda biti da se preživi.

– Za održanje proizvodnje potrebno više jer su ulaganja velika. Na državu se ne bih nešto preterano oslonio, što se tiče nas, mi ubrzano radimo na osnivanju zadruge, i da preko nje dostavljamo povrće na kućnu adresu i tako dopremo do krajnjih kupaca – kaže Vučkovski.

On dodaje da se i pre nevolja zbog korone deo robe dostavljao direktno restoranima i kupcima koji nisu mogli da dolaze na pijacu.

– Najavljena podrška države će možda da znači da se preživi, ali što se tiče proizvodnje gde su ulaganja mnogo veća nisam siguran da će to preterano da nam pomogne – kaže on.

Malim i srednjim povrtarima kvantaška i zelene pijace bili su najčešće mesto prodaje i izvor prihoda, a sada su one zatvorene.

– U marketima se prodaje roba velikih proizvođača povrća, a srednji i sitni prodaju na pijacama, kvantaškoj i zelenim pijacama – sada je nama uskraćen izvor prihoda – kaže Vučkovski.

On dodaje da udruženje u postojećim vanrednim okolnostima prodaje pokušava da smisli novu logistiku kako bi povrće stiglo do kupaca, i da se istovremeno sačuva i zdravlje kupca i proizvođača, odnosno prevoznika.

Na pitanje kakva bi im podrška države trebala, Vučkovski kaže da bi trebalo da se reaguje na više nivoa.

– Mora da se reaguje na više nivoa kako bismo svi zajedno mogli da izađemo iz ove krize. Teško da može sva roba da se distribuira iz jednog centra ili da država sama preuzme kompletnu tu logistiku. Neophodno je da bude angažovano više ljudi, kako bi povrće stiglo do kupaca – kaže i dodaje da je bitno da i u ovim vremenima povrće kao izvor vitamina stigne do kupaca.

Glogonj je, inače, tradicionalno povrtarsko mesto, na teritoriji Pančeva locirano uz Tamiš, iz koga na hiljade tona povrća stigne na tržište Srbije, pre svega Beograda, a udruženje ima 30 članova koji drže oko polovine povrtarskih površina u tom ataru.

Foto: Free Images


reklama