Višegodišnji rak breskve

193

Vrlo rasprostranjeno oboljenje, koje za posledicu ima prevremeno odumiranje stabala i gubitak roda, višegodisnji rak breskve, izazivaju dve srodne gljivice – Leucostoma cincta i Leucostoma persoonii.

Pored ustaljenog naziva, bolest ima još tri sinonima: leukostoma, citospora i valsa rak.

Rak-rane se javljaju na granama, grančicama, u rakljama grana, na deblu, čak i na lisnim peteljkama. To u obično ulegnuća eliptičnog oblika, tamne ili crne boje sa oštrim, grubim ivicama. Kad se kora skine, mogu se uočiti crne strukture nalik na bubuljice, oivičene belom bojom. Jednogodišnje grančice počinju da se suše. U osnovi tih sasušenih grančica se javlja ulegnuće praćeno smolotočinom. Rak-rane se svake godine uvećavaju dok u potpunosti ne opkroje grane ili deblo i na taj način dovedu do odumiranja tih delova stabla ili čak i čitavog stabla.

Aktivne rak-rane su natopljene vodom, „sunđeraste” i imaju dosta izlučevina u vidu gumoze.

Leucostoma cincta i Leucostoma persoonii pronalaze sklonište u starim rak-ranama i uginulim delovima stabla. Spore se prenose i šire putem vetra i kiše. Da bi spore klijale, neophodno je prisustvo vlage. Ovo su oportunistički patogeni koji napadaju stabla koja su pretrpela neko od mehaničkih oštećenja (izazvana mrazom, rezidbom, košenjem, gradom, itd.). Razvoju gljivice Leucostoma cincta pogoduju niže temperature od onih koje su potrebne za razvoj Leucostoma persoonii. Optimalna temperatura je između 20 i 30 stepeni.

Primena dobrih agrotehničkih mera je neophodna za suzbijanje ovog oboljenja. Primeri nekih od tih mera su:

– odabir terena za sadnju gde se vodi računa o ekspoziciji i potencijalu za oštećenja zimskim i ranim mrazevima
– održavanje izbalansiranog programa ishrane sa posebnim naglaskom na izbegavanje davanja većih količina azotoa naročito pri kraju sezone kako bi se smanjio rizik od zimskog izmrzavanja
– farbanje debala belom lateks bojom kako bi se sprečilo preterano zagrevanje na jugozadnoj strani debla u toku zime i izbegne oštećenje od mraza
– obavljanje rezidbe kasno u proleće kad je zarašćivanje rana najbrže
– izbegavati ostavljanje patrljaka pri rezidbi
– prskanje fungicidima neposredno posle rezidbe

Izvor: „Breskva” (Dr Mirjana Bulatović-Danilović)


reklama