Poljoprivredni proizvođači koji nisu stigli da odrade prireme u voćnjaku za narednu vegetacionu sezonu imaju priliku u narednom periodu.
Kako se proleće polako približava, vrlo brzo će stići i temperature preko 10 stepeni, što će pokrenuti vegetaciju. Trebalo bi znati da je to period kad su biljke najosetljivije i podložne napadu brojnih biljnih bolesti i štetočina. Zato ćemo vam navesti koje su to najopasnije bolesti i štetočine koje mogu dovesi do značajnog smanjenja prinosa, njihove biljke domaćine i efikasne mere borbe koje bi trebalo preduzeti kako bi biljke ostale u dobrom stanju i dale dobar i kvalitetan prinos.
Breskva (Prunus persica) pripada koštičavim voćnim vrstama i kao takva podložna je napadu brojnih bolesti i štetočina, pa je zbog toga vrlo bitno pravovremeno reagovati kako bi se njihov napad izbegao. Najznačajnije bolesti koje napadaju breskvu u ranom prolećnom periodu su Taphrina deformans (prouzrokovač kovrdžavosti lista breskve), Monillia laxa (pruzrokovač sušenja cvetova i grančica voćnih vrsta). T. deformans prezimljava u pukotinama grana, pupoljcima i opalom lišću. Napada brskvu u fazi zelene tačke, a parazit se razvija zajedno sa rastom lista. To dovodi do uvećanja tkiva, lišće se kovrdža i dobija crvenu boju. Takvo lišće nije u mogućnosti da vrši fotosintezu (zbog nedostatka hlorofila), opada tako da nije moguć priliv organske materije u ostale biljne organe i u plodove koji ostaju sitni i zakržljali. Od mera suzbijanja preporučuje se da se breskva prvo oreže u fazi mirovanja i pokupi opalo lišće kako bi se sprečilo prodiranje bolesti kroz mesto rezidbe i smanjio izvor infekcije. Posle toga pred kretanje vegetacije, kad se temperatura preko 10 stepeni zadrži nekoliko dana, trebalo bi biljku oprskati bakarnim preparatima, po mogućnosti u kombinaciji sa mineralnim uljima radi zaštite od breskvinog smotavca prouzrokovača crvljivosti plodova breskve.
Višnja ( Prunus cerasus) je koštičava voćna vrsta koja najveći gubitak prinosa trpi usled sušenja grančica i cvetova čiji je prourokovač Monillia laxa (tzv. monilioza). Na deblu se pojavljuju rak rane (ulegnute pege ) iz kojih curi smola. U njima prezimljava, a takođe i u mumificiranim plodovima. Mere suzbijanja: pri podizanju voćnjaka trebalo bi birati ocedne terene u pravcu duvanja vetra, otkloniti mumificirane plodove i orezivati zaražene grane. Prilikom hemijske zaštite trebalo bi koristiti preparate na bazi bakar hidroksida, a kasnije u fazi cvetanja koristiti preparate na bazi prohloraza i tebukonazola. Radi sprečavanja razvoja rezistentnosti, potrebno je kombinovati sistemične sa protektivnim preparatima.
Šljiva (Prunus domestica ) je koštičava voćna vrsta koja se mora štititi od napada parazita Taphrina pruni – koji je prozrokovač rogača šljive. Plod koji je zahvaćen ovim parazitom je sunđeraste konzistencije, bez koštice i kao takav je neupotrebljiv. Najčešće se javlja kad je prohladno i kišovito proleća u vreme zametanja plodova. Prezimljava na grančicama. Mere suzbijanja: Osnovna mera borbe je hemijska zaštita u fazi mirovanja i tada treba oprskati šljivu preparatima na bazi bakra u kombinaciji sa crvenim uljem radi zaštite od šljivinog smotavca.
Malina i kupina (Rubus sp.) su jagodaste voćne vrste koje mogu pretrpeti velike štete od prouzrokovača sušenja lastara i lista maline i kupine (Didimella aplanata). Lišće se suši i opada, a lastari dobijaju kestenjaste pege. Tu se parazit i održava. Mere suzbijanja: Odmah posle berbe neophodno je ukloniti biljke koje su donele rod da se zaraza ne bi sa njih prenela na mlade lastare, i ne ostavljati previše guste zasade preko zime. Obavezno je mlade lastare oprskati bakarnim preparatima.
Kruška (Pirus communis) trpi značajna oštećenja od napada kruškine buve Psylle pyri. Najveće štete čini na mladim izdancima, a ujedno je prenosilac fitoplazme koje su odgovorne za brzo propadanje stabla kruške. Lišće se kovrža i opada, a plodovi su sitni i zakržljali. Preporučuje se zaštita u zimskom periodu mineralnim uljima.
Jabuka (Malus domestica) je biljka čija je proizvodnja nemoguća bez primene zaštitnih sredstava jer je domaćin većeg broja bolesti i šteočina. Velike štete može joj naneti kalifornijska štitasta vaš Quadrispidiotus perniciosus ako se preventivno ne vrši njeno suzbijanje. Preporučuje se prskanje mineralnim uljima posle utvrđivanja brojnosti. Ako brojnost ne prelazi prag štetnosti, ne koristiti mineralna ulja nego samo bakarne preparate radi preventine zaštite od Venturie inequalis, prouzrokovača čađave krastavosti plodova jabuke.
Izvor: dipl. inž. Radmila Ćalić, PSSS Loznica
Foto: Unsplash, Pixabay