Žetveni ostaci kao građevinski materijal

125

Poslednjih nekoliko godina gradnja ekoloških kuća od prirodnih materijala je u ekspanziji. Pobornici ovakvog načina gradnje se oslanjaju na to da bi trebalo živeti u skladu sa prirodom. Pojedine biljne vrste i žetveni ostaci zauzimaju značajan segment u ekološkom građevinarstvu.

Gradnja počinje od temelja pa se u betonske blokove prilikom izrade pored cementa i kamena dodaju i samlevena suva stabla miskantusa da bi ojačala strukturu. Za gradnju zidova ovakvih kuća koristi se cigla ili bale slame. Cigla se pravi od glinovite zemlje, peska, žetvenih ostataka poput plevice ili seckane slame i vode. Cigla se suši na suncu i potom koristi za zidanje.

Drugi način izrade zidova je taj da se napravi drvena konstrukcija kuće i između stubova se ređaju bale slame, najčešće od strnih žita mada mogu da se koriste i druge biljne vrste. Potom se slama sa unutrašnje i spoljašnje strane obloži pločama koje su napravljene od biljnih ostataka. Pokrivanje kuća može da se uradi trskom, miskantusom ili snopovima slame od strnih žita koja imaju dugačko stablo poput raži ili ovsa. Pšenica se manje koristi jer se trenutno u selekcijama najviše radi na stvaranju niskih sorti dok je stare sorte sa višim stablom teže pronaći.

Prirodni materijali koji se koriste za gradnju ovih kuća su dobri toplotni izolatori pa se manja količina energije koristi za njihovo grejanje ili hlađenje.

Izvor: dipl. inž. Milenko Đurić, PSSS „Poljosavet“ doo Loznica

Foto: Free Images


reklama