Malinari širom Republike Srpske početkom marta trebalo bi da uđu u malinjake, međutim još nije sigurno koliko će njih to i učiniti, jer sredstava za rad nemaju, a otkupna cena nije dovoljna da pokrije sve troškove.
Ivan Stojanović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja malinara Bratunca, Srebrenice i Milića „Vilamet“, ističe za „Nezavisne novine“ da je prethodna godina bila jedna od najtežih za proizvođače u području Bratunca, Milića i Srebrenice, a sezona koja predstoji biće potpuno neizvesna.
– Najverovatnije ćemo pokušati još ove godine, ali izgleda da je ovo početak kraja bavljenja malinarstvom, ako ostane ovakva cena – kazao je Stojanović, koji je ovim poslom počeo da se bavi pre skoro 30 godina, odnosno, kako ističe, među prvima, na području Bratunca, Srebrenice i Milića.
Prema njegovim rečima, otkupna cena je nikakva, a uz to novac još nije isplaćena svima, što stvara poteškoće.
– Nama će biti problematično da ljudi uđu u malinjake, jer nisu naplatili i nemaju sredstava – ističe on dodajući da je zarada od prošlogodišnje maline većinom otišla na lanjske troškove, a čak nije mogla ni da ih u potpunosti pokrije.
Kako navodi, još ranije su utvrdili da bi sve ispod 5,5 KM po kilogramu bilo malo, jer nije rentabilno.
Ističe da postoji dosta malinjaka koji se uništavaju, ali i onih koji se više ne obrađuju.
– Takvi su najopasniji, jer šire bolest na susedne malinjake, a bolest prenose i vetar i pčele. Biće sigurno manjka maline na tržištu zato što i ono što se obrađuje, nazor se obrađuje – kaže Stojanović za „Nezavisne novine“.
Navodi da bi bolja cena trebalo da bude i u interesu lokalne samouprave, ali i Ministarstva.
Prema njegovim rečima, hladnjačari u Republici Srpskoj su se u velikoj meri oslonili na kolege u Srbiji, a problem je u tome što je Srbija zabranila uvoz malina dok ne proda svoje u zemljama inostranstva.
– Hladnjačari treba da traže svoje tržište, a ne da čekaju da zavise od Srbije, pa da Srbija bude posrednik. Treba tražiti nova tržišta, japansko tržište, američko tržište, kanadsko, a ne samo Evropsku uniju, koja većinom kupuje malinu iz Ukrajine i Poljske, bez obzira na to što je lošijeg kvaliteta, ali je jeftinija – objašnjava Stojanović.
I drugi proizvođači malina kažu da je situacija loša, na šta već duže vreme upozoravaju, a upravo zbog toga nisu hteli da daju izjave za „Nezavisne novine“. U neformalnom razgovoru kažu da nisu sigurni šta će doneti ova sezona koja je na pragu.
Petko Rankić, vlasnik hladnjače za skladištenje voća „Agro-dr“ iz Bratunca, rekao je za „Nezavisne novine“ da je njegova hladnjača puna prošlogodišnjeg roda.
– Nisam prodao ništa. Možda jedno vozilo ili dva da sam prodao. Nismo prodali te količine koje smo otkupili prošle godine – kaže Rankić.
Kako navodi, nada se da će ova godina biti bolja i uspešnija u odnosnu na prethodnu.
– Naravno da ćemo vršiti otkup i ove godine. Nadamo se da će ova godina biti bolja i uspešnija od prošle, međutim niko nema neku sigurnost. To je roba berze, svake godine se cena menja i nismo nikada sigurni koja će biti cena – kaže on i dodaje da na cenu utiču maline iz Ukrajine, Poljske i Čilea.
Izvor: Nezavisne novine
Foto: Envato