Početna Agro svet Mreža za klimatsku akciju traži veće angažovanje država Zapadnog Balkana

Mreža za klimatsku akciju traži veće angažovanje država Zapadnog Balkana

34

Mreža za klimatsku akciju (CAN Europe) pozvala je zemlje Zapadnog Balkana da „povećaju klimatske ambicije“ i podnesu sveobuhvatne, inkluzivne i participativne nacionalne klimatske akcione planove koji bi mogli da posluže i kao investicione i razvojne strategije.

Ukidanje subvencija za ugalj i ulaganja u infrastrukturu fosilnih goriva, pravedna tranzicija i jasno definisanje finansijskih prioriteta neke su od ključnih preporuka ove organizacije Balkanu.

– Zemlje regiona spadaju među klimatski najranjivije u Evropi, dok u proizvodnji električne energije i dalje dominira ugalj, a planiranje adaptacije ostaje fragmentisano – navodi mreža u saopštenju.

Treći krug Nacionalno utvrđenih doprinosa (Nationally Determined Contributions – NDC) koji sadrže planove svih država potpisnica Pariskog sporazuma za smanjenje emisije gasova s efektom staklene bašte i prilagođavanje na klimatske promene, treba da bude predat ove godine.

CAN Europe je saopštio da ti planovi, ako se pravilno razviju, mogu postati osnova za pravednu energetsku tranziciju i održivi razvoj u skladu sa ciljem Pariskog sporazuma o ograničavanju globalnog zagrevanja na 1,5 stepeni.

Direktorka CAN Europe Kjara Martineli izjavila je da 2035. godina predstavlja prekretnicu između početka sprovođenja NDC planova 2020. i cilja mnogih država, uključujući Zapadni Balkan, da dostignu neto nultu emisiju do 2050.

– Sada je gotovo poslednja prilika da se nacionalni planovi konsoliduju i ponudi jasna vizija koja odgovara na dva ključna izazova u regionu: postavljanje dovoljno ambicioznog cilja da bi se dekarbonizacija do 2050. učinila verodostojnom i utvrđivanje vremenskog okvira za napuštanje uglja koji je u skladu s tim ciljem – rekla je Martineli.

Države Zapadnog Balkana su se obavezale na klimatsku neutralnost do 2050. godine i očekuje se da se usklade sa klimatskim zakonodavstvom EU u okviru procesa pristupanja.

– Naredni ciklus NDC planova za period 2025–2035 predstavlja ključnu priliku da se nacionalni klimatski planovi usklade sa ovim obavezama i omogući sistemska transformacija svih sektora. Takođe, kako se približava COP30 u Belenu i globalne ambicije dolaze u fokus, region ima pravovremenu priliku da pokaže lidersku ulogu i čvrstu posvećenost klimatskoj pravdi – kako u zemlji, tako i na međunarodnoj sceni – navodi se u saopštenju.

Da bi se NDC planovi koristili i kao investicioni, CAN Europe ističe da države Zapadnog Balkana moraju jasno navesti vrstu i obim potrebnog finansiranja.

Koordinatorka za klimatsku i energetsku politiku CAN Europe Frosina Antonovska izjavila je da je za države Zapadnog Balkana važno da prepoznaju da NDC planovi mogu da odgovore na nacionalne razvojne prioritete i šire, a ne samo da doprinesu ublažavanju klimatskih promena.

– Ovi nacionalni klimatski planovi mogu istovremeno da služe kao razvojne i investicione strategije, vodeći zemlje ka transformativnom zaokretu ka održivom razvoju i otpornosti. NDC planovi moraju biti participativni, usmereni na zajednice i pokazati jasnu posvećenost globalnim klimatskim ciljevima, dok u isto vreme odgovaraju na lokalne razvojne izazove i prioritete – kazala je Antonovska.

CAN Europe je u saradnji sa organizacijama civilnog društva sa Zapadnog Balkana izradio novi dokument sa preporukama za donosioce odluka, koji definiše glavna očekivanja od NDC planova koji će biti predati ove godine.

U dokumentu su identifikovane konkretne mere za podizanje nivoa ambicije i kredibiliteta, uz uključivanje principa pravednosti, učešća i finansiranja u nacionalne planove.

Jedna od ključnih preporuka je postavljanje ciljeva smanjenja emisija na nivou cele ekonomije za 2030. i 2035. u skladu sa u skladu sa scenarijima za dostizanje zaustavljanja zagrevanja na 1,5 stepeni i principima pravične raspodele napora.

Ukidanje subvencija za ugalj i obustavljanje širenja infrastrukture fosilnih goriva je druga ključna preporuka.

– Sve zemlje moraju se obavezati na potpuni prestanak upotrebe uglja do 2040. i ubrzano povećanje energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije zasnovanih na poštovanju ljudskih prava – navodi se u saopštenju.

Takođe se ukazuje da vlade moraju podržati zajednice koje zavise od uglja i obezbediti socijalni dijalog, zaštitu radnih prava i rodno pravedne mere klimatske politike u nacionalnim tranzicionim planovima.

Mreža navodi da treba povećati kapacitete za adaptaciju, uzimajući u obzir rizike specifične za region, uključujući poplave, šumske požare i suše.

Takođe, NDC planovi se moraju temeljiti na pristupu zasnovanom na pravima i garantovati značajno učešće svih zainteresovanih strana, uključujući mlade, žene i pogođene zajednice, u procesu planiranja, sprovođenja i praćenja.

Mreža ističe i da NDC planovi moraju funkcionisati kao investicione strategije i da države treba da jasno definišu finansijske potrebe i prioritete i unaprede pristup EU mehanizmima klimatskog finansiranja i međunarodnim mehanizmima podrške.

U saopštenju se podseća da je Crna Gora u februaru 2025. godine prva u regionu koja je predala ažurirani NDC plan, a Kosovo je usvojilo svoj prvi dobrovoljni doprinos.

– Sve zemlje Zapadnog Balkana moraju da slede ovaj primer i u narednim mesecima predstave ažurirane i ojačane NDC planove – saopštio je CAN Europe.

Foto: Envato