Pored većih izdvajanja za regionalne politike, poljoprivredu i ribarstvo, države članice pozivaju na novu raspravu o „sopstvenim prihodima“ i otplati zajmova iz Fonda za oporavak putem novog zajedničkog zaduživanja.
Šesnaest evropskih zemalja pozvalo je na povećanje ulaganja u regionalne fondove, poljoprivredu i ribarstvo u okviru narednog dugoročnog budžeta EU za period 2028–2034, navodi se u dokumentu u koji je Euronews imao uvid.
Dokument su potpisale Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Španija, Hrvatska, Mađarska, Italija, Litvanija, Letonija, Malta, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovenija i Slovačka.
Nazivajući sebe „Prijateljima kohezije“, ove države se u dokumentu žale na smanjenje sredstava za Kohezionu politiku, Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP) i Zajedničku ribarstvenu politiku (CFP), koje opisuju kao „najvidljivije politike EU za građane Evropske unije“.
Fondovi za koheziju i poljoprivredu čine 60 odsto ukupnog budžeta. Prema predlogu Evropske komisije, njihov udeo bi bio smanjen na 44 odsto.
„Koheziona politika, CAP i CFP jedine su politike koje se suočavaju sa realnim smanjenjem sredstava, uprkos ukupnom povećanju veličine novog VFO-a [Višegodišnjeg finansijskog okvira]“, navode potpisnice. „Ove politike značajno doprinose ključnim ciljevima EU, a ciljevi zasnovani na Ugovorima ostaju u potpunosti relevantni. U tom kontekstu, pozivamo na povećanje izdvajanja za države članice u okviru Poglavlja 1 za politike zasnovane na Ugovorima“.
Poglavlje 1 posvećeno je ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, poljoprivredi, ruralnom i pomorskom prosperitetu i bezbednosti, što odgovara 53,7 odsto ukupnog budžeta. Ono će takođe obuhvatiti otplatu zajmova izdatih u okviru programa „Next Generation EU“, evropskog mehanizma za ublažavanje ekonomskih posledica globalne pandemije COVID-19.
Čak 81,5 odsto sredstava iz ovog poglavlja namenjeno je nacionalnim i regionalnim partnerskim planovima.
U predlogu Evropske komisije predviđeno je da svaka država članica izradi plan raspodele regionalnih i poljoprivrednih fondova, pri čemu bi zemlje dobile veću slobodu u odlučivanju o raspodeli sredstava.
Uprkos snažnom političkom pritisku „Prijatelja kohezije“, fiskalno štedljivije zemlje ne smatraju povećanje sredstava u okviru Poglavlja 1 prioritetom.
– Ne možemo nastaviti da trošimo sve više i više na tradicionalne oblasti – izjavila je danska ministarka za evropske poslove Mari Bjere, misleći na poljoprivredu i koheziju.
Nemački kancelar Fridrih Merc u više navrata se snažno usprotivio predlozima za novo zajedničko zaduživanje EU, iako bi ono služilo kao oblik otplate sredstava iz fonda „Next Generation EU“.
Foto: ChatGPT, Envato
