Suša već par godina unazad desetkuje rod, ponajviše prolećnih kultura na severu Banata. Zbog toga se kao alternativno rešenje pojavljuje proteinski sirak, koji u deficitu vlage i ekstremno visokim temperaturama daje solidan rod i smatra se dobrom zamenom za kukuruz. Sa druge strane, poljoprivrednici kao najveći problem u proizvodnji sirka vide ograničeno tržište za otkup, kao i nisku cenu.
Priroda je tokom letnjeg perioda bila u potpunosti surova, pa je tako područje kikindskog atara ove godine u deficitu sa 180 litara kiše. To se najviše odrazilo na rod suncokreta, ali i kukuruza koji se nekada gajio na više od trećine površine u pokrajini. Poljoprivrednici sada nemaju kome da ga prodaju, što stvara dodatnu sumnju u to da bi proteinski sirak, kao alternativa, bio dobro rešenje.
– Nije problem posejati i pripremiti zemljište. Problem je tržište i kome prodati. Sami znamo da se smanjuje stočni fond. Da li će se povećati i da li će država nešto odraditi po tom pitanju, još uvek ne znamo – rekao je Marko Đurđulov, poljoprivrednik iz Kikinde.
– Sirak nije berzanska roba, pa se plašim da tu ulazimo u drugi problem, sa cenama i sa činjenicom da se time bavi jedan otkupljivač. Niko u svetu se nije obogatio i usrećio gajeći sirak – kaže Milovan Trajkovski, poljoprivrednik iz Bašaida
Konstantni toplotni talasi jasni su pokazatelj da nešto mora da se menja. Tako ratari u susednoj Mađarskoj gaje proteinski sirak na oko 100.000 hektara.
– Mislim da bismo se morali ugledati na naše komšije, koje su se ranije suočile sa ovim problemom, najviše zato što imaju lošije zemljište. Smatram da poljoprivredni proizvođači moraju ići u smeru kultura koje trpe sušu – rekao je Ilija Beara, direktor semenske kuće „RAGT Žitija“ za Srbiju i Balkan.
Stručnjaci smatraju da će sirak biti važna ratarska kultura u godinama koje dolaze, budući da je izvesno da će i one biti sušne. On nije nepoznanica poljoprivrednicima, ali ga do sad nisu ozbiljnije razmatrali.
– Bilo je pre par godina znatno više sirka, ali je tada postojao problem sa otkupom, jer mu je cena bila svega 16 dinara. Takođe, tada nisu bili ovakve suše. U ovakvim vremenskim uslovima daje solidne rezultate i dobra je zamena u proizvodnji stočne hrane – izjavio je Zoran Simić iz PSS Kikinda.
Prema računici struke, prinos sirka od 4,5 tona ekvivalentan je prinosu kukuruza od 6,5 tona, pa je i dobra alternativa za nekada dominantnu poljoprivrednu kulturu, koje je sve manje zbog ekonomske neisplativosti.
Izvor: RTV
Foto: Pixabay
