U Beogradu je 22. i 23. septembra održana završna konferencija projekta „Interreg Danube Water Balance“, koju su organizovale „Srbijavode“, a kojoj je prisustvovalo više od 50 učesnika iz 11 evropskih zemalja.
Tokom skupa predstavljeni su rezultati projekta koji je trajao 30 meseci, uključujući zajednički model vodnog bilansa za sliv Dunava, sistem za upravljanje podacima i DWB Web-GIS alat za vizuelizaciju i analizu rezultata.
Direktor „Srbijavoda“ Goran Puzović rekao je da je projekat bio usmeren na unapređenje prekograničnog i međusektorskog upravljanja vodnim resursima u Dunavskom slivu. Razvijeni model obuhvatio je površinske i podzemne vode, a testiran je na četiri prekogranična podsliva uz korišćenje istorijskih podataka i budućih klimatskih scenarija.
Prema njegovim rečima, cilj modela bio je da omogući preciznije sagledavanje količine vode u slivu, njenih promena kroz vreme i mogućih uticaja klimatskih promena. Rezultati će, kako je navedeno, predstavljati stručnu osnovu za buduće planiranje vodoprivredne infrastrukture, upravljanje sušama i poplavama i dugoročnu sigurnost vodnih resursa.
Na projektu je učestvovalo 20 partnerskih i 13 pridruženih partnerskih organizacija, a „Srbijavode“ su imale jednu od vodećih uloga, posebno u razvoju jedinstvenog modela za proračun vodnog bilansa na nivou celog Dunavskog sliva.
Predstavnici Mađarske i Međunarodne komisije za zaštitu reke Dunav (ICPDR) istakli su da su zajednička metodologija i razmena podataka od posebnog značaja, budući da vodni resursi i klimatski izazovi ne poznaju državne granice.
Direktor za vode Generalne direkcije za upravljanje vodama Mađarske Peter Kovač ukazao je na značaj jedinstvenog pristupa proceni vodnih resursa, posebno nakon ekstremnih vremenskih prilika i rekordno niskih vodostaja zabeleženih tokom leta u pojedinim delovima Evrope. Naglasio je da stanje voda direktno utiče i na poljoprivredu, industriju i proizvodnju energije.
Izvršna sekretarka ICPDR-a Birgit Fogel ocenila je da su rezultati projekta važan okvir za buduće upravljanje vodama u Dunavskom slivu. Ona je najavila nastavak saradnje kroz novi projekat „Danube Next“, koji bi trebalo da omogući širu praktičnu primenu rezultata ostvarenih u dosadašnjoj fazi.
Učesnici konferencije saglasili su se da završetak projekta nije predstavljao i kraj saradnje podunavskih zemalja, već osnovu za dalji zajednički rad na praćenju dostupnosti vode i odgovoru na sve izraženije izazove koje donose suše, poplave i klimatske promene.
Foto: Tanjug/Amir Hamzagić
