Hercegovina ima značajan potencijal za proizvodnju smokve, a ozbiljniji proizvođači ove voćarske kulture zastupljeni su u gotovo svim hercegovačkim opštinama. Ipak, za razvoj komercijalne proizvodnje neophodni su strpljenje, odgovarajuća nega zasada i prilagođavanje sve izraženijim posledicama klimatskih promena.
O ovim temama razgovaralo se na radionici o uzgoju smokve koju je organizovao Federalni agromediteranski zavod Mostar. Skup je okupio oko 40 proizvođača, koji su sa stručnjacima razmenili iskustva o proizvodnji, uticaju suše i mogućnostima daljeg razvoja ove mediteranske voćarske kulture.
Miro Barbarić, šef Odeljenja za voćarstvo Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, istakao je da se radionica organizuje već dugi niz godina kako bi proizvođači dobili nova saznanja o uzgoju smokve.
Prema njegovim rečima, cilj je da se mladi proizvođači i agronomi više zainteresuju za ovu biljku, dobro prilagođenu lokalnim uslovima, ali koja je, kako je naveo, pomalo zanemarena. Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti preradi plodova i proizvodnji dodatnih proizvoda, poput pekmeza i drugih prerađevina.
Barbarić je ukazao na to da smokva značajnije rađa tek u trećoj ili četvrtoj godini, zbog čega je za uspešnu proizvodnju potrebno vreme, ulaganje i pravilna nega zasada. Dodao je da su za ozbiljniju proizvodnju potrebne površine veće od tri duluma, kako bi se zasad mogao smatrati proizvodnom celinom.
Istakao je i da je, pored kvalitetne sirovine, važno pronaći odgovarajuće načine da se proizvodi od smokve približe potrošačima. Proizvođačima su danas dostupni različiti izvori znanja, od stručnih predavanja i saveta agronoma do digitalnih platformi i savremenih tehnologija.
Govoreći o rasprostranjenosti proizvodnje, Barbarić je naveo da je teško izdvojiti jedno područje kao vodeće, jer gotovo svaka hercegovačka opština ima bar jednog ozbiljnijeg proizvođača smokve.
Aida Kohnić, diplomirani inženjer voćarstva i vinogradarstva i magistar zaštite bilja, govorila je o posledicama klimatskih promena i potrebi da se proizvodnja prilagodi novim vremenskim uslovima.
Kako je istakla, sušni periodi više nisu ograničeni samo na jul i avgust, već se javljaju i ranije tokom godine. Zbog toga je neophodna saradnja proizvođača i stručnjaka u pronalaženju rešenja koja će omogućiti lakšu prilagodbu promenama.
Kohnić je naglasila da dostupnost vode predstavlja značajnu prednost za poljoprivredu, ali da je podjednako važno pravilno upravljati navodnjavanjem i pratiti stanje zemljišta i sadržaj hranljivih materija. Nepravilno korišćenje vode ne garantuje bolje rezultate, zbog čega su ulaganja u kvalitetne sisteme za navodnjavanje sve značajnija.
Upozorila je i da nedavne padavine nisu bile dovoljne da nadoknade nedostatak vlage u zemljištu. To otežava pripremu parcela za jesenju setvu i dodatno opterećuje poljoprivrednu proizvodnju, uključujući i uzgoj smokve.
Govoreći o ovogodišnjoj sezoni, Kohnić je navela da je prvi put tokom svoje 26-godišnje agronomske karijere primetila pojavu fiziološkog sazrevanja smokava na stablu praćenog prirodnim sušenjem plodova. Kao proizvođač smokve, sa zasadom na površini od dva duluma, ocenila je da su učestali toplotni talasi doprineli sve češćoj pojavi osušenih plodova.
S druge strane, ove godine nisu zabeležene značajnije štete od uobičajenih štetočina, poput stenica, koje mogu da oštete plodove i umanje njihovu tržišnu vrednost.
Radionica Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar još jednom je ukazala na značaj stručne podrške, razmene iskustava i primene savremenih metoda u proizvodnji smokve. Uz odgovarajuću negu zasada, bolje upravljanje vodom i razvoj prerade, ova voćarska kultura mogla bi da dobije značajnije mesto u poljoprivredi Hercegovine.
Foto: Envato, Freepik