Početna Novo Dobar rod voća, ali niske otkupne cene i uvoz pritiskaju domaće proizvođače

Dobar rod voća, ali niske otkupne cene i uvoz pritiskaju domaće proizvođače

Voćarska sezona u Srbiji ove godine donela je dobar rod, ali su suša i konkurencija iz uvoza umanjile prihode proizvođača. Dok se u voćnjacima bez navodnjavanja suše stabla, cene pojedinih vrsta voća ostaju niske, a domaća jabuka suočava se sa konkurencijom iz Poljske i uvoznih prerađevina iz Kine, izjavio je za Betu Zoran Keserović, profesor u penziji Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Prema njegovim rečima, najbolje prihode ostvarili su proizvođači jagoda, dok su nešto slabije prošli proizvođači borovnica, trešanja, krušaka i kupina. Kasnije je suša zahvatila i višnje i jabuke.

– Ova godina je jedna od rodnijih u voćarstvu, ali je po ostalim karakteristikama teška – rekao je Keserović, navodeći da su se šljive prodavale po 12 do 30 dinara, a višnje po 30 do 40 dinara za kilogram. Niske cene sirovina pogodovale su prerađivačima i destilerijama.

Suša je posebno pogodila voćnjake bez sistema za navodnjavanje. Osim što se stabla suše, preostalo voće moglo bi slabije da se pripremi za narednu vegetacionu sezonu zbog nedostatka vlage. Dodatni problem predstavljaju oštećenja pupoljaka prilikom berbe tresačima, upozorio je Keserović.

On je ukazao i na pritisak uvoza na domaće tržište. Iz Kine su ove godine uvezeni kaše i koncentrati jabuke, dok se sveža jabuka uvozi iz Poljske. Keserović smatra da bi zaštitne dažbine na uvoz, čije je važenje najavljeno do novembra, trebalo produžiti najmanje do marta naredne godine kako bi domaći proizvođači dobili više vremena za plasman roda.

Prema njegovoj proceni, ovogodišnji rod jabuke mogao bi da dostigne između 430.000 i 450.000 tona, što je za 100.000 do 120.000 tona više nego prošle godine, kada je iznosio oko 330.000 tona. Ukupan rod voća mogao bi da bude oko 1,5 miliona tona, u poređenju sa nešto više od milion tona prethodne godine. Izvoz voća je, prema podacima navedenim u izveštaju Bete, prošle godine doneo devizni priliv od oko 700 do 800 miliona evra.

Probleme na tržištu potvrđuju i u zemljoradničkoj zadruzi „Voćar“ iz Slankamena, čiji kooperanti imaju zasade jabuke na oko 600 hektara. Direktor zadruge Nikola Kotarac rekao je da je kvalitet jabuka dobar u voćnjacima sa navodnjavanjem, dok su kod proizvođača bez sistema za zalivanje suša i nedostatak vlage ugrozili i plodove i stabla.

– Zalivni sistem je imalo 50 odsto zadrugara i njihova jabuka je kvalitetna, ali marketi su puni jabuka iz Poljske – naveo je Kotarac.

Prema njegovim rečima, kilogram jabuke prošle godine koštao je od 60 do 70 dinara, dok se ove godine otkupljuje po 40 do 50 dinara. Istovremeno, poljska jabuka u trgovinama prodaje se po 150 do 200 dinara za kilogram.

U hladnjači zadruge trenutno se nalazi oko 3.000 tona jabuka koje će čuvati do proleća, u očekivanju povoljnijih cena. Jabuke druge klase domaća industrija otkupljuje po svega 11 do 12 dinara za kilogram, što Kotarac povezuje sa uvozom prerađene jabuke iz Kine.

Zbog visokih troškova rada i slabe isplativosti, pojedini proizvođači razmišljaju i o tome da uopšte ne beru deo roda. Kao jedno od mogućih tržišta za plasman domaće jabuke navodi se Saudijska Arabija, ali izvoz otežavaju visoki troškovi pakovanja i transporta.

Foto: ChatGPT/Agro TV, Envato