Početna Novo Suša menja setvenu strukturu u Vojvodini, sve češća setva pšenice u monokulturi

Suša menja setvenu strukturu u Vojvodini, sve češća setva pšenice u monokulturi

Promenjeni klimatski uslovi, nedostatak padavina i dugotrajni sušni periodi sve više utiču na strukturu setve u Vojvodini. Ovogodišnja setva pšenice nije završena ni početkom novembra, iako je optimalni rok za setvu ozimih strnina od 5. do 25. oktobra.

Zbog nedostatka vlage u zemljištu, u Sremu je pšenica posejana na oko 70 odsto planiranih površina. Jedna od specifičnosti ovogodišnje setve jeste i sve češća odluka poljoprivrednika da pšenicu seju na parcelama na kojima je i prethodne godine gajena ista kultura.

– Ovo prvi put vidim ove godine, da se pšenica seje na pšenicu. Mislim da će i u Sremu početi da seju suncokret, što do sada nije bila praksa – rekao je Žarko Kovačević, poljoprivrednik iz Pavlovaca.

Profesor Đorđe Krstić sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta upozorava da monokultura nije preporučljiva za naše podneblje, ali objašnjava da su na takvu odluku poljoprivrednike naveli nepovoljni uslovi za setvu drugih kultura.

– Ove godine uljana repica nije mogla da bude posejana zbog izuzetno suvog zemljišta, pa su se poljoprivrednici odlučili za ponovnu setvu pšenice, što nije dobro zbog povećanog rizika od pojave bolesti i korova – istakao je Krstić.

Kovačević navodi da je i sam započeo setvu, ali je zbog kiše morao privremeno da je prekine. Kao jedno od mogućih rešenja za prilagođavanje klimatskim promenama stručnjaci izdvajaju promenu načina obrade zemljišta i primenu direktne setve, pod uslovom da proizvođači raspolažu odgovarajućom mehanizacijom.

Ipak, skupa oprema za direktnu setvu mnogim poljoprivrednicima nije dostupna, pa bi primena redukovane, odnosno minimalne obrade zemljišta, mogla da bude pristupačnija alternativa. Na taj način čuvala bi se vlaga u zemljištu i ublažile posledice suše, objašnjava Krstić.

Za stabilniju poljoprivrednu proizvodnju važan je i ravnomerniji raspored padavina tokom godine. Prema rečima stručnjaka, najviše kiše trebalo bi da padne u maju i junu, zatim u avgustu, a potom u septembru i oktobru, kako bi se obezbedile dovoljne rezerve vlage u zemljištu za naredni proizvodni ciklus.

Izvor: RTV

Foto: Envato