Trinaest kompanija iz Srbije predstavilo je svoje najkvalitetnije proizvode na najvećem regionalnom sajmu prehrambene industrije Gulfood u Dubaiju.
U organizaciji Privredne komore Srbije i Razvojne agencije Srbije, na sajmu koji se održava od 13. do 17. februara, na Nacionalnom paviljonu Srbije posetioci su mogli da se upoznaju sa asortimanom srpskih proizvoda, od svežeg i prerađenog, smrznutog, pasterizovanog i konzerviranog voća i povrća poput džemova, malina, meda i srpskih tartufa. Predstavljeni su i najbolji srpski mlečni proizvodi, smrznuta i dimljena riba i morski plodovi, ajvari, supa, začini, čajevi, voćni sokovi i kašasti voćni nektari.
Sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju u PKS Aleksandar Bogunović je rekao za Tanjug da je UAE veliko, platežno i dosta jako tržište sa kuhinjom koja je u velikoj meri i evropska, zbog usmerenosti zemlje ka turistima i turizmu.
– Srbija ima da ponudi čitavu paletu proizvoda i ovom tržištu. Takođe, ispunjavanje standarda kao što je Halal, nije neizvodljivo, što potvrđuju naše kompanije koje već posluju na ovom tržištu – rekao je Bogunović.
Istakao je, takođe, da Srbija ima jaku proizvodnju voća i povrća, svežeg i zamrznutog, koja ima veliki potencijal, kao i konditorska industrija i prerada animalnih proizvoda.
Danijel Trifunović iz beogradske firme Damar tartufi, koja pravi svoje proizvode od tartufa iz cele Srbije, kaže da njegova firma drugi put nastupa na tom sajmu, s obzirom da su pre tri godine sklopili veoma dobar ugovor i da se sada nadaju da će upoznati još klijenata sa Bliskog istoka.
– Tartufi se u arapskom svetu više koriste nego u Srbiji, dosta su traženi ovde i izuzetno je jaka konkurencija, tako da su potrebni dobar kvalitet i cena, kao i dobro pakovanje kako bi se pobedila konkurencija – rekao je Trifunović.
On dodaje da su najpoznatiji tartufi iz Italije i Francuske, ali da ima dosta interesovanja i za tartufe iz Srbije.
Trifunović je istakao da su srpski tartufi za nijansu kvalitetniji od proseka, kao i da na njihovom štandu proizvodi od tartufa mogu da se pazare po ceni od 500 do 2.000 dinara, što svako može da priušti. Kada je reč o ceni svežih tartufa, u Dubaiju kilogram iznosi oko par stotina evra za crni i oko par hiljada evra beli, naveo je on. Na štandu se, kaže, najviše prodaju tartufi u maslinovom ulju.
Komercijalni direktor firme Zdravo organik iz Selenče Zdenko Kolar kaže, takođe, da nastupaju u Dubaju drugi put, s obzirom da su ranije sklopili dobar posao i izvoze organske proizvode u Filipine.
– Postoji interesovanje za kvalitetnu i zdravu hranu, a naši sokovi su bez šećera i konzervansa, to je samo isceđeno voće i povrće. Arapi prepoznaju kvalitet, malo je viša cena, ali to ne predstavlja problem na ovom tržištu, samo mora biti izuzetnog kvaliteta – rekao je Kolar za Tanjug.
Takođe, dodaje da su imali već uspešne sastanke na Gulfood sajmu i da očekuju sklapanje dobrog posla i da će već ove godine početi da izvoze svoje proizvode u Emirate.
Predstavnici Mlekare Šabac, takođe, očekuju, sklapanje velikog izvoznog posla, s obizrom da nisu prusutni na bogatom arapskom tržištu. Napominju da postoji interesovanje i da se nadaju ugovoru i za taj deo sveta, pošto sada najviše izvoze u Rusiju, ali i zemlje EU, kao što su Nemačka, Švajcarska i Austrija, zatim u regionu i SAD.
Milica Belić iz ITN grupe iz Beograda koja ima fabriku u Kosjeriću kaže da smrznuto voće, maline, kupine izvoze na sva tržišta, od SAD, Evrope, Rusije, kao i u zemlje Zaliva i Izrael.
– Ovaj sajam nam je veoma važan i prisutni smo poslednjih pet godina, i do sada smo ostvarili značajne kontakte i ugovore – kaže ona i dodaje da se malina prodaje odlično na arapskom i ruskom tržištu i da su nam Poljaci najveća konkurencija, ali da su naše maline jedne od najboljih u svetu.
– Ima proizvoda interesantnih za Emirate, naša prednost je što mi imamo voće koje oni nemaju. Tako nemaju divlju borovnicu, divlju kupinu, malinu… to je kod njih sve egzotično, i jako su zainteresovani za ceo asortiman. Takođe za džemove sa velikim procentom voća, slatka i nisko kalorične džemove. Računamo da bi to bio pun pogodak i optimisti smo da će biti sklopljen ugovor – rekla je Jelena Kalinić, menadžerka međunarodne prodaje u kompaniji „Budimka“ iz Požege.
Regionalni sajam Gulfood održava se na 100.000 metara kvadratnih, a godišnje ga poseti preko 70.000 posetilaca iz oko 100 zemalja. Posetioci sajma uglavnom su predstavnici maloprodajnih lanaca i uvoznici, više od polovine ih je sa Srednjeg istoka, oko 20 odsto iz Azije, desetak iz Afrike, dok je nešto manji procenat posetilaca iz Evrope i Amerike. Ove godine registrovano je 4.000 izlagača iz 120 zemalja sveta.
Foto: PKS, Gulfood
