Početna Novo Aflatoksin remeti šansu za izvoz kukuruza

Aflatoksin remeti šansu za izvoz kukuruza

106

Godišnja potrošnja kukuruza u Srbiji pala je sa 4,7 na 4,2 miliona tona, a stari kukuruz iz skladišta meša se sa novim prilikom izvoza kako bi se vrednosti alfatoksina u ovoj žitarici smanjile, pišu „Večernje novosti“.

Direktorka Udruženja „Žita Srbije“ Sunčica Savović rekla je da postojeći kukuruz ima „problem sa kvalitetom“ i da je bitno da on fizički bude odvojen od novog roda koji dolazi, naročito zbog većih količina kukuruza starog roda koje preostaju.

Prema njenim rečima, u zavisnosti od procene prilikom izvoza se meša stari rod sa novim kako bi se vrednosti alfatoksina smanjile.

– Zbog toga je bitno da se očiste i dezinfikuju skladišta jer je alfatoksin zarazan. To remeti šansu za izvoz novog kukuruza , koji, kako sada stvari stoje, neće imati problema sa kvalitetom. Međutim, rano je govoriti o tome jer je jun – rekla je ona.

Savović je istakla da problem sa kvalitetom kukuruza ne postoji samo u Srbiji, da za razliku od pšenice on „nije nekog kvaliteta“, kao i da skladišteni kukuruz „samo stoji, a vrednosti toksina rastu“.

– Ako nije pomeran, rastresan, kvalitet uskladištenog zrna zaraženog alfatoksinom sam propada, kako teče vreme čuvanja – rekla je Savović.

Ona je kazala da se u Srbiji godišnje trošilo 4,7 miliona tona kukuruza za sve namene, a da proizvodnja u zavisnosti od toga koliko je sušna godina bila. Ona varira od četiri pa do preko osam miliona tona, koliko je bilo u 2020. godini.

Prema njenim rečima, izvoz kukuruza do 31. maja nije dostigao ni 380.000 tona, a tržišna godina se završava 30. septembra.

– U tom periodu uglavnom izvezemo od 870.000 do više od tri miliona tona. Sada je evidentno da nećemo imati mogućnost da dostignemo čak ni nivo od 870.000 tona, a jasno je da će završne zalihe kukuruza biti veće nego lane – rekla je Savović.

Kako je istakla, u Srbiji su bile dve izuzetno sušne godine za ovu žitaricu i zbog toga su ratari morali pažljivo da biraju hibride za setvu.

Prema njenim rečima, domaći hibridi su prilagođeni na ekstremne uslove ali da se „sada više forsiraju strani“ jer oni u godinama koje „nisu problematične“ donose veće prinose.

Izvor: Večernje novosti

Foto: Envato