Antraknoza jagode

1464

Previše vlage i visoke temperature vazduha, idealni su uslovi za razvoj glivice Colletotrichum fragariae, a prvi simptomi bolesti na zaraženim biljkama javljaju se na cvetovima u obliku paleža u proleće.

Bolest se kasnije intenzivno širi i razvija na zelenim plodovima. Pege su u početku okrugle, a kod jakog napada se spajaju i prave udubljenja nepravilnog oblika. Pege se mogu pojaviti i na listu, lisnim drškama i stolonima, ali nemaju dijagnostički značaj.

Karakteristični simptomi antraknoze na plodu jagode su vodenaste pege tamno smeđe boje koje kasnije pocrne, a nastale štete i gubici mogu da budu ogromni.

Simptomi antraknoze često mogu da se pomešaju sa simptomima sive truleži koju izaziva Botrytis cinerea. Ipak, razlika postoji. Kod sive truleži na plodovima se javlja sivkasta prevlaka sa micelijama, a kod antraknoze plodovi samo pocrne bez micelijumske prevlake.

Suzbijanje bolesti sprovodi se agrotehničkim i hemijskim merama.

U agrotehničke mere ubrajamo: sadnju zdravog sadnog materijala, sadnju otpornijih – tolerantnih sorata na antraknozu, plodored (minimum tri godine, a preporučuje se i petogodišnji plodored), umereno đubrenje azotnim đubrivima.

Antraknoza se prenosi sadnim materijalom i zato je osnovna preventivna mera sadnja sertifikovanog, zdravog sadnog materijala.

Hemijske mere zaštite su dosta otežane jer gljiva brzo postaje otporna na fungicide. Preventivno se zasad može tretitrati fungicidima na bazi mankozeba, kaptana, difenokonazola+ciflufenamida.

Tretiranje bi trebalo obaviti u početnim fazama razvoja bolesti, dok su pege još na lisnim drškama.

Dobra mera zaštite je tretiranje zasada jagoda preparatima na bazi bakra tokom zimskog mirovanja.

Izvor: dipl. inž. zaštite bilja Slavica Maksimović, PSSS Šabac

Foto: Gerald Holmes, California Polytechnic State University at San Luis Obispo, Bugwood.org