Bolesti i štetočine ruže

3268

Najčešće bolesti ruže su crna pegavost (Diplocarpon rosae), pepelnica (Podosphaera pannosa), rđa (Phragmidium mucronatum), trulež i virusna oboljenja, a najčešće štetočine koje napadaju ovu ukrasnu biljku su lisne vaši, ružina osa i crveni pauk.

Crna pegavost se javlja na listovima u vidu tamnosmeđih okruglih pega (2-12 mm) koje nekrotiraju. Lišće vene i opada jer ova gljiva luči etilen. Protiv crne pegavosti biljku bi trebalo tretirati sredstvima kao što su „Antracol“, „Dithane“, „Bravo“, „Folicur“ i „Zato“ (poslednje navedeno sredsto ima takozvani „zeleni efekat“).

Rđa se javlja u kasno leto ili u ranu jesen. Kada primetite simptome, svakih 10 do 12 dana trebalo bi vršiti tretiranje sredstvima kao što su bakarni peparati, „Dithan“, „Antracol“, „Cineb“, „Falcon“, „Zato“.

Trulež se najčešće javlja kad je vreme toplo i vlažno. Cvetovi i pupoljci trule i opadaju, a na listovima se javlja sivkasta plesniva prevlaka. Trulež se suzbija otkidanjem pupoljaka i preparatima na bazi sumpora.

Pepelnica je najčešća bolest ruže i prepoznaje se po beličastiim naslagama (biljka izgleda kao da je posuta brašnom). Napada listove, mladare i pupoljke. Biljka slabije vrši fotosintezu, slabije se razvija i cvet gubi na tržišnoj vrednosti. Razvoju ove bolesti pogoduje nedostatak sunčeve svetlosti, visoka temperatura i vlažnost i preterano đubrenje. Suzbijanje se vrši sredstvima kao što su „Zato“, „Folicur“, a posebno „Falcon“ koji ima kurativno i eridikativno dejstvo.

Plamenjača se javlja na listu, peteljkama i izdancima. Često je mešaju s pepelnicom. I dok su kod pepelnice zaraženi biljni delovi prekriveni pepeljastim prevlakama (koje se mogu ukloniti trljanjem), kod plamenjače je lice lišca prekriveno smeđecrvenim mrljama, a naličje sivkastim prevlakama. Preventivno može pomoći prihrana sa većim udelom kalijuma. Od fungicida možemo koristiti „Ridomil Gold MZ 68 WP“.

Žuti mozaik ruže – Na zaraženom lišću su vrlo različiti simptomi oboljenja. To su difuzne ili jasno ograničene pege, po izgledu prstenaste, poluprstenaste ili nepravilne i često međusobno spojene. Zaraženo lišće je izmenjenog oblika i nešto sitnije.

Virus crtičavosti ruže – Simptomi mogu biti različiti u odnosu na kultivar. Virus se prenosi jedino kalemljenjem, pa je zato proizvodnja bezvirusnih sadnica osnovna mera u zaštiti biljaka. Simptomi oboljenja su mrke prstenaste pege i mrka prugavost duž nerava na razvijenom lišću, kao i mrke ili zelenkaste prstenaste i žutozelene pruge nerava i vodenaste prstenaste pege na stablu.

Virus uvenulosti ruže – Prvi simptomi su okrugle i eliptične nekrotične pege na lišću koje se povija unazad. Zatim se prvo suše listovi pa lastari, a onda i cela biljka. Virus se prenosi kalemljenjem, pa je osnovna mera zaštite upotreba zdravih sadnica.

Na ruži se javljaju i nepovirusi koje prenose nematode. Tipični simptomi su suženi i smanjeni zalisci ruže. Zaštita podrazumeva suzbijanje nematoda, odnsono, dezinfikovanje zemljišta nematocidima.

Od štetočina, ružu najčešće napadaju lisne vaši, koje imaju veliki broj generacija u toku godine. To su insekti bledozelene boje, koji sišu sokove iz napadnutih delova biljke. List i cvet se deformišu, venu i suše se. Lisne vaši su takođe prenosioci virusnih bolesti. Zaštitu bi trebalo sprovesti čim se primeti njihova pojava na mladom lišću.

Ružina osica je takođe česta štetočina na ružama. To je oko 10 mm dugačak insekt. Svoja jajašca odlaže u vršne izbojke. Iz jajašca se izlegu plavozelene gusenice s crnim bradavicama, koje se hrane ružinim listovima.

Crveni pauk se pojavljuje na gornjoj strani oko žilica lista kao žućkastobela tačka, dok se na donjoj strani lista mogu nazirati vrlo sitni crveni pauci u beloj paučini. Napadnuti listovi se suše, žute i otpadaju. Protiv vaši koristiti sredstva kao što su „Perfection“, „Dimetogal“, „Fastac“, „Decis“, „Nisuron“ ili „Ortus 5-SC“.

Veoma je važno preventivno delovati na bolesti. Sa zaštitom bi trebalo početi oko 15. aprila, odnosno posle pojave prvih listova. Dalje prskati na svakih 10-15 dana. Ako se smenjuje kišovito i toplo vreme, prskajte na 8-10 dana. U protivnom, razmak između tretiranja je 12-14 dana. Preparatom bi trebalo „okupati“ i lice i naličje listova.

Izvor: dipl. inž. Ružica Đukić, PSSS Jagodina

Foto: Florida Division of Plant Industry , Florida Department of Agriculture and Consumer Services, Bugwood.org, Parthasarathy Seethapathy, Tamil Nadu Agricultural University, Bugwood.org, Lesley Ingram, Bugwood.org