Glavni izazov pri čuvanju i skladištenju svežih plodova borovnice jeste održavanje kvaliteta ploda, a da bi se što bolje očuvali, potrebno je pažljivo rukovati njima tokom berbe, skladištenja, pakovanja, transporta i prodaje.
Brzo hlađenje plodova odmah posle berbe je važno da bi se sačuvao kvalitet i produžila njihova trajnost na tržištu. Gubitak kvaliteta ploda tokom manipulacije uglavnom je rezultat truljenja, fiziološkog raspadanja, mehaničkog ozleđivanja i dehidratacije.
Čuvanje plodova borovnice obavlja se na suvom i hladnom mestu. Za kratkotrajno čuvanje plodova (jedan do tri dana) povoljna je temperatura od 12 do 15 stepeni. Ako razlika između spoljne i unutrašnje temperature iznosi više od 10 stepeni, plodovi postaju vlažni i manje čvrsti. Iz tih razloga treba ih lagerovati u drvenim sanducima ili letvaricama. Pojava truleži je češća pri koriščenju kartonskih kutija nego kad se koristi plastična ambalaža.
U rashladnim komorama na temperaturi od nula do dva stepena i pri visokoj relativnoj vlažnosti vazduha od 90 do 95 odsto, plodovi borovnice se mogu čuvati tri do četiri nedelje, sa škartom od 10 odsto po isteku tog perioda. Za duže čuvanje (četiri do šest nedelja) potrebno je modifikovati atmosferu, odnosno povećati koncentraciju ugljen dioksida i smanjiti koncentraciju kiseonika.
Odgovarajućom se smatra atmosfera sastavljena od 10-15% CO2 i 3-5% O2 pri temperaturi od 0,5 °C i relativnoj vlažnosti vazduha od 90%. Više koncentracije ugljen dioksida mogu fiziološki oštetiti plodove, pri čemu je bitno istaći da se snižavanjem temperature skladištenja smanjuje i toleratnost na veće koncentracije CO2 usled njegove povećane rastvorljivosti u tkivima ploda.
Tokom čuvanja plodovi borovnice se kvare i usled razvoja gljivica. Najčešće se javlja siva trulež ploda izazvana patogenom Botrytis cinerea, a u manjoj meri su prisutni i drugi patogeni: Alternaria sp, Colletotrichum sp, Penicillium sp. Patogeni organizmi prodiru u bobicu najčešće preko ožiljaka od peteljke, tako da su bobice kod kojih je taj ožiljak manji otpornije na napad i mogu se duže čuvati. Fumigacija svežih borovnica sa prirodno isparljivim sastojcima koji imaju antimikrobne osobine, pokazala je izvesne efekte u smanjenju skladištene truleži. Spore patogena Botrytis cinerea se uspešno uništavaju fumigacijom pomoću heksanala, dok se zadimljavanje gasovitim ozonom nije pokazalo kao korisno.
Potencijalni kvalitet ploda za čuvanje zavisi i od same sorte. Sprovedena istraživanja ukazuju da su plodovi sorti „Brigitta Blue“ i „Legacy“ ispoljile najdužu trajnost (sedam nedelja), dok su najlošije osobine imali plodovi sorti „Jersey“ i „Little Giant“ – manje od tri nedelje.
Izvor: „Jagodaste voćke – Tehnologija gajenja“ (prof. dr Mihailo D.Nikolić i Doc. dr Jasminka M.Milivojević)/Biljana Nikolić PSSS Smederevo
Foto: Pixabay