Da li postoji osnova za peticija za ukidanje privrednog ribolova na Dunavu kod Apatina?

99

Sportski i rekretativni ribolovci iz Zapadnobačkog okruga i okoline pokrenuli su peticiju kojom traže ukidanje privrednog ribolova na Dunavu u Specijalnom rezervatu prirode „Gornje Podunavlje“, a kao važan razlog navode da privredni ribolov ima katastrofalne posledice po riblji fond, jer se izlovljava bez ikakve kontrole. Sa druge strane, privredni ribari tvrde da iza peticije stoji uništavanje legalnog izlova ribe kako bi procvatao ilegalni. U odgovoru na obe strane, upravljač „Vojvodinašume“ kaže da je Zakon jasan, te peticija ne može biti iznad poštovanja državnog Zakona i da izveštaji o privrednom ribolovu u proteklih 15 godina ni na koji način ne idu u korist peticiji rekreativaca, te da su njihovi zahtevi neutemeljeni.

Pojedini stručnjaci akademske struke stava su da su sportski ribolovci glasniji, jer ih u Srbiji ima oko 80.000, dok je daleko manje, ispod 400 privrednih ribara, koji žive od tog posla, da mesta za kritiku ima i za jednu i za drugu stranu, ali da peticija nije bazirana na argumetima za one koji se iz razonode bave ribolovom.

Višedecenijska netrpeljivost između sportskih ribolovaca i privrednih ribara eskalirala je novom peticijom kojom se traži potpuno ukidanje privrednog izlova ribe na Dunavu kod Apatina, u delu Specijalnog rezervata. Ribolovci tvrde da privredni ribari ne podležu kontroli, da je izlov bez kvote i u zonama zabranjenim za ribolov, što, kako kažu, ima loš uticaj i na turizam.

– Ovde godišnje gravitira oko 10.000 sportskih ribolovaca, onih što se ponavljaju i novih koji dolaze. I kada pogledamo da je samo naša obala u pitanju, a to je oko 60 kilometara od granice sa Mađarskom do mosta kod Bogojeva, govorimo o Gornjem Podunavlju, onda možete zamisliti koliki je pritisak ribolovaca na ovaj teren, a uz to imamo i sedam privrednih ribara na ovom terenu. Mi smo krenuli u akciju da se od ove godine krene sa prikupljanjem peticije da se privredni ribolov ukine i trajno zabrani zato što je ovo prirodno područje prve kategorije, Park prirode gde je najveće mrestilište u ovom delu Dunava i tražimo da se iskontroliše kako sportski ribolov i da se trajno zabrani privredni ribolov – kaže Milan Ćopić, sportski ribolovac USR „Apatin“.

Nemanja Jović, direktor TO Apatin ističe da podržavaju peticiju pošto postoje brojna svedočenja da privredni ribolov značajno utiče na kretanje sportskih ribolovaca.

– Generalni zaključak je da mnogo veći broj stanovništva iz Apatina, ugostiteljskih objekata i smeštajnih kapaciteta može da ima direktnije benefite i prihode ukoliko se ribolovni turizam podigne na jedan viši nivo – poručuje Jović.

U odgovoru na peticiju, privredni ribari ističu da ukidanje legalnog poslovanja otvara pozicije za ilegalne radnje, dok u preduzeću „Vojvodinašume“, koje je upravljač, ocenjuju da je Zakon jasan.

Dušan Medić, privredni ribar, kaže da su tehnike sportskog ribolova u poslednjih deset godina toliko uznapredovale da su postali ozbiljna pretnja po kvalitetnu ribu u Dunavu.

– Ulov jednog privrednog ribolova 90 odsto sačinjava bela riba, a ono ostalo je plemenita ili crna riba kako je mi zovemo. Kod sportskih ribolovaca je ulov preko 90 odsto plemenita riba. Verovatno da možemo postići dogovor, ali i sportski ribolov mora da se pozabavi sobom. Nisam primetio da su do sada pokušali da malo očiste svoje redove – tvrdi Medić.

Zakon o ribarstvu jasno kaže da privredni ribolov postoji na teritoriji Republike Srbije.

– Sedam privrednih ribara imamo, evidenciju u poslednjih petnaest godina po ribaru je godišnje između 8 i 10 tona. To nisu alarmantne cifre, već su cifre po planu. Tačno postoje kvote i kategorije po vrstama koliko može da se izlovi – kaže Velimir Češljević, samostalni referent za ribarstvo ŠG Sombor „Vojvodinašume“.

Prof. dr Zoran Marković, profesor ribarstva sa Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu napominje da ova peticija nije način da se sukob reši tako što će nekome biti zabranjena delatnost.

– Kada pogledate, privredni ribari su ljudi koji žive od tog posla i izdržavaju svoje porodice, a sportsko – rekreativni ribolovci su, kao što i sama reč kaže, neko ko se bavi sportom ili rekreacijom. Svakako mislim da ne bi trebalo uslišiti takav zahtev bilo kome da je upućen da se izađe u susret nekome ko zbog sporta, razonode i rekreacije lovi ribu na uštrb nekoga ko živi od tog posla – tvrdi profesor Marković.

Učesnici ove priče ukrstili su argumente, ostaje da se vidi domet peticije. Prema procenama, u Srbiji ima oko 80.000 rekreativnih ribolovaca, dok privrednih ribara posluje oko 400.

Izvor: RTV

Foto: Unsplash, Pixabay, Facebook


reklama