Globalna temperatura u 2024. godini premašila kritični prag

19

Prema podacima Kopernikus službe za klimatske promene, odstupanje globalne temperature vazduha je prvi put nadmašilo prag od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski prosek. Uprkos nebrojenim naporima svetskih i lokalnih organizacija za zaštitu prirode, čovečanstvo krupnim koracima gazi ka neistraženim scenarijima.

Podaci pokazuju da su temperaturni rekordi bili premašeni ne samo na godišnjem, već nekoliko puta i na mesečnom, čak i dnevnom nivou. Svaka od proteklih 10 godina bila je jedna od deset najtoplijih ikad zabeleženih godina, a 2024. je prva koja je probila granicu od 1,5 stepeni. Jedanaest od ukupno dvanaest meseci u godini je premašilo takvu granicu, a godinu i po unazad, svi meseci osim jula 2024. godine su bili za više od 1,5 stepeni topliji od proseka. Uzrok klimatskih promena u najvećoj meri leži u ljudskim aktivnostima.

– Prema preliminarnim podacima, u Beogradu je 2024. godina ponovo srušila sve rekorde. Odstupanjem od proseka srednje godišnje temperature za čak 2,8 stepen, bila je za 1,1 stepen toplija od do sada najtoplijih 2023. i 2019. godine. Od maja 2023. godine do kraja 2024. imali smo samo jedan mesec hladniji od proseka, a prošlog februara smo imali rekordno odstupanje od proseka od čak 7,5 stepeni – ističe Dunja Macoko Drvar, direktorka programa zaštite prirode u WWF-Adriji.

– Ukupna količina vodene pare u atmosferi dosegla je rekordnu vrednost, oko 5% iznad proseka 1991. – 2020. godine, čak više od 1% više nego u prethodno rekordnim godinama 2016. i 2023. Topliji vazduh sadrži više vlage, a vlaga je pak, jedan od sastojaka snažnih olujnih procesa – ističe ona.

Stručne analize ekstremnih događaja iz 2024. godine na globalnom nivou pokazale su da je 15 od ukupno 16 analiziranih devastirajućih poplava, odnosno 94% tih pojava, prouzrokovano ekstremnim padavinama koje su pojačane zbog klimatskih promena. Ova godina izuzetno ekstremnih vremenskih prilika pokazuje koliko je život već postao opasan zbog zagrevanja izazvanog ljudskim delovanjem i naglašava hitnost što bržeg odmicanja od fosilnih goriva.

Klimatske promene su jedna od glavnih pretnji životu na planetu, na šta je nedavno ponovno upozorio i WWF. U Izveštaju o stanju planete iz oktobra 2024. godine, svetska organizacija za zaštitu prirode je objavila podatak o katastrofalnom padu populacija divljih vrsta od čak 73% u poslednjih pola veka. Kao najveća pretnja populacijama smatra se gubitak i degradacija staništa, i to je pretnja za čak 85% od ukupno 28 hiljada vrsta pred izumiranjem. Zbog prekomernog iskorišćavanja resursa pod pretnjom smo da ostanemo bez jednog miliona životinjskih i biljnih vrsta. Invazivne vrste, danas poznatih 37 hiljada, su glavni razlog za 60% izumiranja, a zagađenje mora i slatkih voda su pretnja su za 267 vrsta. Klimatske promene, naročito posmatrane u kontekstu premašivanja granice od 1,5 stepeni zagrevanja, mogu da izazovu potpuni kolaps ekosistema.

– Pre nego što je objavljen WWF-ov Izveštaj o stanju planete podsetili smo na razorne klimatske rekorde i apelovali na akciju kojom ćemo sprečiti njihovo dalje obaranje. Sada i Kopernikus potvrđuje da smo opasno blizu tačkama preokreta na koje ukazujemo – tvrdi Macoko Drvar.

Izvor: WWF Adria

Foto: Pixabay