Higijena muže – dezinfekcija vimena krava

648

Higijena muže je izuzetno bitan segment u proizvodnji mleka, jer od nje zavisi kako stanje vimena i zdravlje životinje, tako i podobnost samog mleka za upotrebu. Održavanje čistoće vimena nikako ne bi trebalo zanemariti, jer je to najbolja prevencija većih problema u proizvodnji, ali i garant boljeg kvaliteta mleka. 

Posle muže

U izvesnoj meri dezinfekcija posle muže održava i poboljšava kvalitet kože sisa. Posle muže krava sa inficiranim četvrtima, patogene bakterije zaostaju na unutrašnjim i spoljašnjim površinama sisnih čaša i mogu se preneti na sledećih 6 do 8 krava. Ako se ne uklone, ove bakterije se razmnožavaju na vrhovima sisa i postepeno ulaze u sisne kanale, što predstavlja prvu fazu u uspostavljanju novih slučajeva mastitisa.

Dezinfekcija sisa posle muže uklanja bakterije koje se prenose u toku procesa muže i zbog toga predstavlja jednu od veoma značajnijih mera za preventivu kontagioznih mastitisa. Ovu dezinfekciju treba primeniti neposredno po skidanju sisnih čaša, jer je tada sisni kanal još uvek otvoren. Primenjena dezinfekcija, neposredno posle muže krava, omogućava dezinfekcionom sredstvu penetraciju kroz spoljašnji orificijum sisnog kanala i uspostavljanje kontakta sa bakterijama, koje su već ušle u sisni kanal. Time se, ako je primenjeno odgovarajuće dezinfekciono sredstvo, obezbeđuje uništavanje patogenih bakterija. Odlaganje primene dezinfekcije posle skidanja sisnih čaša, omogućava mikroorganizmima, kao što je na primer Corynebacterium bovis, razmnožavanje u sisnom kanalu, što rezultira povećanjem broja somatskih ćelija u mleku.

Makro i mikrolezije na koži sisa, koje se inficiraju bakterijama, sporo zarastaju. Dezinfekcija vimena uklanja bakterije sa površine ovih lezija i time ubrzava proces njihovog zarastanja. Neravna ili naprsla koža sisa takođe može biti rezervoar prouzrokovača mastitisa, kao što su Staph. aureus i Str. dysgalactiae. Zbog svega toga se dezinfekcijom moraju obuhvatiti sise u celosti.

Na koži sisa nalazi se relativno malo lojnih žlezda. Često pranje i izlaganje vlažnih sisa hladnoći i vetru može ukloniti protektivne masne kiseline i dovesti do pojave naprslina na koži. Iz tih razloga, emolijenti, obično lanolin i glicerin, se dodaju dezinfekcionim preparatima u količini do 10%. Kod povećanja količine emolijenata smanjuje se baktericidna moć dezinfekcionog sredstva. Zbog toga se oni retko uključuju u dezinficijens iznad 10%. Lanolin i glicerin sporo denaturišu hipohlorite. Ako se ovi dezinficijensi koriste, emolijente treba dodati neposredno pre svake muže.

Dezinfekcija sisa posle muže koristi se kao jedan od najbitnijih delova svakog programa preventive pojave mastitisa. Ona sprečava prenošenje bakterija i time smanjuje stopu pojave novih infekcija. Ova dezinfekcija, međutim, ima svoja ograničenja, koja treba uzeti u obzir. U prvom redu, dezinfekcija sisa posle muže ne deluje znatno na već postojeće infekcije mlečne žlezde. U ogledima je ustanovljeno smanjenje pojave novih infekcija za 50%, ali smanjenje broja već inficiranih četvrti vimena u toku jednogodišnjeg perioda sprovođenja dezinfekcije sisa posle muže iznosi samo 14%. Smatra se da je to posledica perzistencije subkliničkih infekcija četvrti vimena. Terapija mlečne žlezde u toku zasušenja i ekonomsko iskorišćavanje neizlečivih slučajeva su najbitnije dodatne mere kontrole subkliničkih mastitisa.

Pre muže

Većina patogenih bakterija iz sredine (uzročnici „stajskog“ mastitisa) dospeva na vrhove sisa između muža i pokreće se kroz sisni kanal tokom muže. Pošto dezinficijensi posle muže imaju relativno kratak period perzistencije (1-2 časa posle primene) oni ispoljavaju ograničeni uticaj na uzročnike mastitisa iz životne sredine krava. Prema tome, dezinfekcija sisa pre muže je veoma značajna za preventivu pojave „stajskog“ mastitisa.

U ovom slučaju, glavno delovanje dezinfekcionog sredstva je usmereno protiv pojave „stajskog“ mastitisa. Pranje i brisanje sisa pre muže smanjuje broj bakterija, ali bez sumnje je da je stepen smanjenja znatno izraženiji, ako se primeni potapanje sisa u dezinfekciono sredstvo. Ako se ima u vidu da kontaminacija kože vimena povećava ukupan broj bakterija u mleku ovo potapanje sisa utiče i na poboljšanje kvaliteta mleka u pogledu zastupljenosti bakterija.

Dezinficijensi su osetljivi na nisku temperaturu; zbog toga u toku veoma hladnog vremena ne samo što potapanje sisa deluje u znatnoj meri iritativno, već se smanjuje i baktericidna moć dezinfekcionog sredstva. U zimskim uslovima, kada se temperatura spušta ispod 0°C, neki farmeri u Severnoj Americi povremeno na nekoliko dana obustavljaju potapanje sisa u dezinficijens.

Sva dezinfekciona sredstva iskazuju manju baktericidnu aktivnost, ako u aplikatoru ima primesa mleka ili fecesa. Zbog toga, značajno je da se preostalo dezinfekciono sredstvo iz aplikatora ukloni, a aplikator temeljno opere posle svake muže. Neposredno pre muže treba napraviti novi dezinfekcioni rastvor.

Za agrotv.net: Dragoljub Krajnović, savetodavac za stočarstvo; PSSS Beograd
Foto: Pixabay