Proizvodnja jaja je jedna od najintenzivnijih proizvodnji, jer nosilja u toku godine snese količinu jaja čija je masa 10 puta veća od telesne mase kokoške.
Ishranom kokoši moraju da se zadovolje njihove potrebe za energijom, proteinima, mineralima, vitaminima i još nekim neophodnim materijama, kako bi kokoši održale svoje telo, obezbedilo njegov porast i, što je za proizvođača najvažnije, nosile jaja. Korišćenjem potpunih smeša za koke nosilje (16% proteina) obezbeđuje se maksimalna nosivost krupnih jaja, čvrste i glatke ljuske, kvalitetno prebojenog žumanceta i viskoznog belanceta i sve to uz optimalno iskorišćavanje hrane.
Gazdinstva koja poseduju sopstvena energetska hraniva (kukuruz, pšenica, ječam…) mogu koristiti i dopunsku smešu – koncentrovana smeša koja sadrži proteine visoke biološke vrednosti, makro i mikro elemente, vitamine i dozvoljene dodatke, tako da pomešana sa kukuruznom prekrupom daje optimalno izbalansiran obrok (na 40 kg koncentrata dodati 60 kg žitarica).
Postotak udela pojedinih hraniva u potpunim krmnim smešama iznosi:
– zrnevlje žitarica – 61%
– pšenične mekinje – 7 – 8%
– uljane sačme – 12 – 20%
– hraniva životinjskog porekla – 4 – 7%
– stočni kvasac – 1 – 3%
– lucerkino brašno – 4 – 7%
– mineralna hraniva – 8 – 8,5%
– stočna kreda – 7%
– vitaminsko-mineralni dodatak – 0,5 – 1%
Hrana za koke mora da bude kvalitetna, odnosno, ne sme da bude plesniva, žižljiva, trula, sa otrovnim semenjem i slično. Nosilje se obično hrane po volji, odnosno, hrana bi trebalo da im je uvek na raspolaganju.
Da bi se očuvala nosivost i kvalitet ljuske jajeta, trebalo bi da se hrane ujutru i uveče. Period bez hrane u toku dana trebalo bi da bude oko podneva.
Nosilje zahtevaju približno dvostruko više vode od količine pojedene hrane. Zato je potrebno da uvek imaju na raspolaganju vodu za piće dobrog kvaliteta, takvu koju mogu da piju i ljudi. Ako se voda daje u pojilicama, one moraju da se peru i dezinfikuju jednom nedeljno.
Kvalitet ljuske pri kraju nošenja biće bolji ako se koristi smeša sa većim sadržajem kalcijuma i nešto manjim sadržajem fosfora, ako se poveća udeo smeše koji se daje popodne i ako se tokom noći obezbede 1 do 2 sata svetlosti, kako bi se omogućilo da u vreme formiranja ljuske kokoši uzmu više hrane, pa i kalcijuma, naročito u vidu zrna kalcijum-karbonata. Na kvalitet ljuske mogu negativno da utiču infekcije nekim virusima ili bakterijama.
Izvor: dipl. inž. Kosovka Jakšić, PSSS Kosovska Mitrovica
Foto: Pixabay