Izbor parcele za gajenje malina podrazumeva skup zemljišnih, klimatskih i orografskih faktora koji malini obezbeđuju dobar razvoj i plodonošenje za ceo životni vek.
Zemljište bi trebalo da bude što je moguće plodnije, kako bi izbegli dodatna ulaganja u meliorativno đubrenje. Naravno, najpouzdaniji način da saznamo stanje plodnosti našeg zemljišta jeste hemijska analiza plodnosti zemljišta. Optimalne vrednosti za malinu su: kiselost, odnosno pH vrednost = 5,5 – 6,5, sadržaj humusa = 3-5%, sadržaj fosfora = P2O5 12-15 mg, kalijuma K2O = 20-25mg. u 100 grama vazdušno suve zemlje. Naša zemljišta u najvećem broju slučajeva ne ispunjavaju ove uslove pa se mora vršiti meliorativno đubrenje, odnosno popravka plodnosti unošenjem krečnog materijala (mlevenog krečnjaka ili kreč hidrata), zatim stajnjaka (zgorelog goveđeg ili ovčijeg) i potrebnih količina mineralnog đubriva, zavisno od rezultata analize.
Pored toga, podignut zasad na takvom zemljištu treba đubriti preporučenim đubrivima narednih 3 – 4 godine dok se ne uradi ponovna hemijska analiza plodnosti zemljišta.
Ako se i pored ovih mera popravke plodnosti zemljišta uoče određeni simptomi na listu i rodu maline razloge treba tražiti u nedostatku nekih mikro elemenata ili uticaju biljnih bolesti ili štetočina.
Zemljište mora da poseduje i dobar mehanički sastav, a što je u vezi sa tipom zemljišta. Poznato je da se malina kod nas gaji na svim tipovima zemljišta, od lakih, skeletoidnih zemljišta, srednje zbijenih, gajnjača, do teških smonica crnica itd. Najbolje rezultate postiže na zemljištima tipa gajnjača koje se nalaze na proplancima, odnosno na obroncima bukovih šuma. Poželjno je da to zemljište duže godina nije obrađivano. Nije dobro da je prethodne godine na njemu sađen krompir.
Što se nadmorske visine tiče, ovakva zemljišta srećemo od 400 do 700 m nadmorske visine mada se malina uspešno gaji i na visinama od 1.050 m.
Ekspozicija bi trebala da bude severna, severo-zapadna, severo-istočna. Nagibi, blage padine bez udubljenja i ispupčenja (obravniti). Nepovoljni su isključivo južni položaji.
Malini je neophodno godišnje 500-600 mm vodenog taloga uz mogućnost dodatnog navodnjavanja sa još 120 – 150 litara vode po m2 u toku beskišnog perioda u toku vegetacije.
Izvor: Dipl. inž. Veljko Stepanović/PSSS Loznica
Foto: Envato