Jari ječam ima veliki značaj pošto se izuzetno mnogo koristi u stočnoj ishrani, a naši poljoprivredni proizvođači ga cene zato što ima veliku hranidbenu vrednost.
Najviše se koristi u obliku prekrupe u smeši sa ostalim žitaricama ali može i kao kabasta stočna hrana u zelenom stanju ili kao seno.
Obično zauzima parcele slabijeg kvaliteta mada mu odgovaraju plodna zemljišta sa PH vrednošću od 6.5 do 7.2, a trebalo bi izbegavati da zauzima mesto posle strnih žita i travno-legumonoznih smeša.
Dobri predusevi su okopavine kao krompir, suncokret, kukuruz kraće vegetacije i zrnene mahunarke.
Agrotehnika proizvodnje jarog ječa je uglavnom ista kao i ona ozimog, osim u nekim detaljima.
Osnovnu obradu je najbolje izvesti u jesen i tada bi bilo dobro da se unesu mineralna kompleksna đubriva. Količina đubriva zavisi od agrohemijske analize zemljišta i dobijene preporuke, ali i od očekivanog prinosa. Ako nije urađena agrohemijska analiza zemljišta, na parceli gde će se proizvoditi jari ječam nije greška pri osnovnoj obradi uneti 60-80kg/ha N, 60-80 kg/ha P2O5 i 80-120 kg/ka K2O. Uglavnom, celokupna količina đubriva se unosi pre setve.
Ne treba praktikovati prihranu jarog ječma azotnim đubrivima da se ne bi povećala mogućnost poleganja.
Setva se obavlja što ranije, praktično kad vremenski uslovi i stanje zemljišta (čim može da se uđe u njivu) dozvole – krajem februara i tokom marta.
Setvena norma jarog ječma se kreće do 450 klijavih zrna po kvadratnom metru. U setvi obavezno koristiti deklarisano seme kupljeno kod proizvođača ili u prodajnim objektima koji imaju pravo prodaje semenske robe. Takođe, obavezno sačuvajte fiskalni račun i deklaraciju proizvoda.
Dubina setve se kreće od 2-5 cm što zavisi od predsetvene pripreme, vlažnosti i tipa zemljišta. Veća dubina setve se primenjuje pri sušnim uslovima i na lakšim zemljištima, a plića na vlažnim i teškim.
Jari ječam klija na temperaturi od 1-2 stepena i izdržava kratkotrajne mrazeve od -4 do -5. Veoma ekonomično troši vodu, pa u aridnijim oblastima ima sigurniji prinos od ostalih žita.
Žetva se obavlja na kraju voštane zrelosti. Ukoliko je vlažnost zrna iznad 14 odsto, mora da se vrši dosušivanje.
Izvor: Poljoprivredne stručne službe Srbije
Foto: Cover Images