Jestrotić pozdravio odluku o prelevmanima i subvencijama za mleko

260

Doktor veterinarske medicine i autor emisije „Veterinari bez granica“ kanala Agro TV Dragiša Jestrotić, pozdravio je odluku Vlade Srbije o prelevmanima koja je, kako je rekao, sjajna, kao i odluke o povećanju subvencija po litru mleka i po matičnom grlu na godišnjem nivou.

Ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković izjavila je ranije da je, na sastanku proizvođača i otkupljivača mleka sa premijerkom Anom Brnabić, potvrđeno da će premije biti podignute sa 10 na 15 dinara po litru mleka, a subvencije po grlu sa 25.000 na 30.000 dinara.

– Ministarka je najavila da će biti i po 25.000 dinara po svakom ženskom teletu koje ostane na farmi i to je direktno mera koja gađa da farmeri imaju ekonomsku računicu da zadrže svoju telad – rekao je Jestrotić za TV Prva.

On smatra da je vreme da se pregovori nastave i da se uz „fer plej“ napravi dugoročan sistem koji će, kaže, dovesti do toga da se u zemlji stvaraju farmeri koji će biti konkurentni.

To je, navodi, moguće kroz edukaciju, a to znači da bi morala da se uključi i struka.

– Mene sve ovo raduje. Stvari su se pokrenule i idu u jednom dobrom smeru i moramo da ostanemo na tom kursu, a struka mora davati ideje i predloge – rekao je Jestrotić.

Navodeći da ima mnogo udruženja u Srbiji, te da ih u jednom selu ima i po pet, Jestrotić kaže da je suština da postoje regionalna udruženja koja će imati svoje predstavnike u Uniji proizvođača mleka, te da će samo zajedničkim nastupom moći da štite svoje interese.

Na pitanje da li će biti domaćeg mleka na rafovima, Jestrotić napominje da će prelevmani mnogo toga rešiti, dodajući da krave iz uvoza nisu bolje od domaćih kada se govori o potencijalima za proizvodnju mleka.

Jestrotić, koji je bio u pregovaračkom timu sa Ministarstvom poljoprivrede, kaže da je 2014. godine ministarstvo zajedno sa EU radilo na uvođenje računovodstvenih podataka.

– Imali smo jako dobre kalkulacije koje su omogućavale da za kratko vreme shvatimo šta je to u martu 2022. bio problem i koliko je to u novcu manja otkupna cena da bi dobit farme bio kao u 2014. Tada je cena mleka trebalo da bude 25,96 dinara skuplja, ako se uzme u obzir da je u tom momentu prosečna otkupna cena mleka bila ispod 40 dinara – rekao je on.

Jestrotić napominje da je posle toga cena mleka počela da raste, dodajući da su se za pregovaračkim stolom tada našli prerađivači, odnosno mlekare i proizvođači i tada je, kaže, krenula borba za domaćeg proizvođača i domaće mleko.

– I to je dovelo do podizanja prosečne otkupne cene mleka. U jednom momentu se javila nestašica domaćeg mleka i država, da bi sačuvala mleko na policama, dozvolila je uvoz gde je krenulo da dolazi mleko sa evropskih farmi i aposlutno je tada bila otvorena borba između konkurentnosti domaćeg farmera i evropskih. To je bio jedan test za domaće proizvođače – objasnio je Jestrotić.

Kako kaže, trebalo bi racionalno da se pregovara i da se napravi jedan dobar sistem kako bi se prevazišao problem u vezi sa konkurentnosti domaćih i evropskih farmera.

Foto: Envato


reklama