Dok se vlasti širom Evrope bore protiv ekstremnih suša i požara, vlasti u Barseloni počela je da primenjuje vekovnu strategiju – izvođenje koza i ovaca na ispašu.
Stado od 290 koza i ovaca u najvećem gradskom javnom parku katalonske prestonice ima samo jedan zadatak: da pojede što više rastinja.
Gazeći po suvoj vegetaciji koja bi inače mogla lako da se zapali i brzo proširi požar, životinje za sobom ostavljaju predeo išaran raščišćenim prostorima koji služe kao odbrana od požara.
Giljem Kanaleta iz neprofitne Fondacije „Pau Kosta“, koja tu strategiju primenjuje u katalonskoj pokrajini Đirona još od 2016, ističe da to nije ništa novo niti nešto što su oni izmislili.
– Mi obnavljamo nešto što je već postojalo i što je počelo da nestaje – rekao je Kanaleta.
Barselona je u aprilu pokrenula pilot projekat u parku Koljserola, koji se prostire na 8.000 hektara iznad grada i u kojem godišnje u proseku izbije 50 požara.
Gradski savetnik za klimatske vanredne situacije Eloi Badia kaže da kada bi izbio veliki požar posledice bi bi bile ogromne, s obzirom da je park okružen gusto naseljenim opštinama.
Slična metoda u borbi protiv požara primenjivana je i drugim zemljama.
U susednoj Portugaliji ugrožena vrsta konja garano pomogla je da se prirodni rezervat Faia Brava na severu zemlje sačuva od požara 2017. godine.
U Kaliforniji, gde je prošle godine u požaru izgorelo 850.000 hektara, desetak kompanija je kupilo koze za ciljanu ispašu.
U kanadskoj provinciji Britanska Kolumbija korišćene su krave za raščišćavanje područja podložnih požarima.
U nekim delovima Španije strategija je usvojena pre dve decenije, kada su u južnom regionu Andaluziji počeli da plaćaju pastirima da sa svojim životinjama prelaze preko obraslih ravnica. Regionalni projekat sada uključuje više od 100.000 životinja, a procenjuje se da vlasti time uštede 75% novca koji bi potrošili na mehaničko uništavanje vegetacije.
Ispaša donosi i druge koristi, od prenosa semena i đubrenja, do očuvanja biodiverziteta, pošto životinje jedu gotovo sve vrste biljaka.
Zajedno sa drugim metodama kao što su mehaničko čišćenje i kontrolisani požari, ciljana ispaša može biti efikasna u sprečavanju požara.
Posebno uspešna može biti u uslovima suša izazvanih klimatskim promenama i višedecenijskog napuštanja seoskih područja.
– Ima mnogo žbunaste, drvenaste vegetacije koja raste na bivšim pašnjacima ili poljoprivrednom zemljištu i koja stvara mnogo goriva za požare – izjavila je Džulija Ruet-Leduk iz centra za istraživanje biodiverziteta na Univerzitetu Lajpcig.
A kada požar izbije u takvim predelima veći je i teže ga je kontrolisati.
Izvor: Guardian, Euractiv
Foto: Envato, Freepik