Klimatske promene nepovoljno utiču na riblji fond Crne Gore

26

Klimatske promene imaju širok spektar delovanja na staništa riba i ostalih morskih organizama, rekao je naučni savetnik Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović, navodeći da se u cilju očuvanja morskog ekosistema odluke moraju donositi sa naučnog, administrativnog i političkog aspekta.

Joksimović je agenciji MINA rekao da na riblje zajednice i ostale morske organizme veoma nepovoljno utiču visoke temperature. Kako je naveo, klimatske promene utiču na morsko ribarstvo kroz dolazak novih vrsta u Jadransko more, dodajući da je reč o invazivnim vrstama, koje do sada tu nisu živele.

– Naravno da one imaju uticaj i na domaće vrste, i to na nekoliko načina – ili se hrane njihovim larvama i jajima, ili biljkama gde naše vrste polažu jaja i ikru, tako da je uticaj zaista vidljiv i veliki – objašnjava Joksimović.

On je naglasio da te ribe mogu imati uticaj i na zdravlje ljudi, jer neke od njih sadrže neurotoksin, smatraju se otrovnim i mogu izazvati probleme pri bliskim susretima. Na pitanje da li je bilo takvih slučajeva, Joksimović je odgovorio potvrdno, navodeći kao primer ribu lav, koja se pojavila 2021. godine u Hrvatskoj i sada se širi.

– Ona nije agresivna, ali kontakt sa njom može biti veoma opasan – dodao je Joksimović.

Joksimović objašnjava da će sa nadležnim ministarstvima i u saradnji sa institucijama iz regiona, apelovati da se ta vrsta ciljano izlovljava.

– Njena populacija će se povećati, a da se to ne bi dogodilo, pokrenućemo aktivnost da se ta riba ciljano izlovljava, uz eventualnu subvenciju ljudima koji to budu radili – rekao je Joksimović.

Upitan kako klimatske promene utiču na stanište riba, on je kazao da je najveći faktor visoka temperatura.

– Sa povećanjem temperature nastaju one promene cvetanja raznih organizama, pojavljuju se i bakterije koje onda napadaju ribe i druge organizme. Tako da klimatske promene imaju širok spektar dejstva i mi se sa time moramo suočiti – poručio je Joksimović.

Govoreći o glavnim posledicama klimatskih promena na populaciju riba, on je rekao da je letos problem bio povlačenje riba, o čemu su ih obavestili ribari.

– Na onim mestima gde su naši ribari tradicionalno bacali mreže i lovili, nije ih bilo. Razlog je jasan. Visoke temperature im ne pogoduju, one beže u velike dubine, jer gde je niža temperatura tamo je i veća saturacija, odnosno zasićenost kisonikom koji im je potreban – dodao je Joksimović.

Prema rečima Joksimovića, zagrejavanje mora, koje će uslediti, uticaće na organsku produkciju, na sam život tih organizama i međusobne odnose koji vladaju u tom ekosistemu.

– Tri stepena koja će se u budućnosti desiti zaista će uticati na poremećaj tog ekosistema i aktivnosti koje su do sada bile poznate, ali prosto je nemoguće predvideti šta sve može da izazove to povećanje temperature – kazao je Joksimović.

On je naveo da na ribe utiče i zakišeljenost morskih ekosistema, pojava plastike i svih zagađajućih materija, te da se, u svetlu toga i zarad očuvanja morskog ekosistema, moraju donositi odluke sa naučnog, administrativnog i političkog aspekta.

Na pitanje koje su najugroženije vrste usled klimatskih promena, Joksimović je odgovorio da su to priobalne. Upitan koliko je sektor ribarstva odgovoran za emisiju CO2, Joksimović je rekao da se o tome vodi dosta polemike i da se veliki akcenat stavlja upravo na dekarbonizaciju i korišćenje alternativnih izvora energije.

– Znamo da kočarski brodovi koriste snagu motora, naftu i goriva koja su manje ekološka – naveo je Joksimović.

U budućnosti se, kako je kazao, planira korišćenje alternativne enegije.

Joksimović je rekao da zaštićena morska područja, zone bez izlova, mogu pomoći oporavku riblje populacije.

– Osim tri područja koja imamo u Crnoj Gori, jedan od najboljih primera u vezi sa ribarstvom je zaštita Jabučke kotline ispred obala Hrvatske i Italije. Mi smo svi učestvuali u tome i na to smo ponosni – dodao je Joksimović.

On je naglasio da je bitno i to što su ribari shvatili važnost zaštićenih područja.

– Ako smanjimo pritisak ribolovne aktivnosti, ako zaštitimo period mresta tih ekonomski važnih riba, rakova, onda ta korist dolazi kroz nekoliko godina. Mi već ubiramo plodove te zaštite – objašnjava Joksimović.

Govoreći o tome kako klimatske promene utiču na zajednice koje zavise od ribarstva, Joksimović je naveo da je to primer dolaska novih vrsta i dodao da ne mora da znači da su sve nove vrste otrovne i neupotrebljive.

– Interesantan je dolazak plavog raka. Jeste nova vrsta, jeste da se raširila ovdje na ušću ne samo naših reka, nego u kompletnom Jadranu i Mediteranu, ali zašto ta vrsta ne bi bila komercijalno atraktivna – zapitao se Joksimović.

Govoreći o promenama koje se predviđaju u ribarstvu u narednih 20 do 30 godina, on je rekao da su one već vidljive. Kada su u pitanju projekti za očuvanje populacije riba, Joksimović je zaključio da će u budućnosti fokus Crne Gore i ostatka sveta biti na akvakulturi i veštačkom uzgoju.

Izvor: MINA

Foto: Pixabay; Sidita Duli on Unsplash