Krompirova zlatica (Leptinotarsa decemlineata) je u našem podneblju najznačajnija štetočina krompira.
Redovno je prisutna na svim lokalitetima u velikom broju, a štete na usevima mogu biti ogromne ako se ne preduzimaju adekvatne mere zaštite.
Zlatica uglavnom oštećuje nadzemne delove biljke, a nekad se događa da, u nedostatku zelene mase, napadne i krtole krompira.
Ženka polaže jaja na naličju lista u grupama. Svaka ženka može da snese 600-800 jaja. Larve se presvlače 3 puta, a zatim odlaze u zemlju gde se učauravaju na dubini 2-20 cm i prelaze u lutku.
Posle nedelju-dve, odrastao insekat izlazi na površinu gde se ponovo hrani pre nego što ode u zemlju na dubinu 20-25 cm na prezimljavanje.
Kao posledica intenzivne primene hemijskih sredstava, istog mehanizma, zlatica je stvorila rezistentnost prema nekim od njih. Da bismo usporili proces sticanja rezistentnosti zlatice prema insekticidima potrebno je povremeno zameniti sredstvo bez obzira što je dobro delovalo.
Mere suzbijanja krompirove zlatice mogu biti: agrotehničke, biološke i hemijske. Od agrotehničkih najznačajnija je plodored. Moguće je i mehaničko uništavanje na manjim parcelama, a na većim usisavanje specijalnim priključnim mašinama.
Za hemijsko suzbijanje krompirove zlatice postoji širok izbor preparata. Insekticide treba koristititi kad se 30-50 odsto larvi I generacije izleglo, a koriste se insekticidi na bazi tiakloprida, acetamprida, fipronila, imidakloprida, tiametoksama, lufenurona.
Foto: Cover Images