Lavanda – dobri duh Mediterana

638

Lavanda je zbog svoje lekovitostu vrlo tražena biljka, pa se njenim uzgojem može ostvariti više nego solidna zarada.

Potražuju je kozmetička i farmaceutska industrija, koje lavandu koriste u izradi krema, lekovitih preparata za umirenje i protiv nesanice, za izradu ulja za aromaterapiju i masažu, a posebno zbog njenog protivupalnog dejstva za proizvode koji su namenjni koži sa opekotinama i drugim problemima.

Osim u svom prirodnom staništu, a to je mediteransko područje, lavanda može uspešno da se gaji i u našim, kontinentalnim krajevima i to najbolje na nadmorskim visinama do 1.200 metara. Pri tom, dobro podnosi niske temperature, čak i do minus 20 stepeni, a neki hibridi neće pretrpeti štetu ni na temperaturi od minus trideset.

U Srbiji je jedan od povoljnijih krajeva za uzgoj lavande jugoistočni deo zemlje i to na obroncima planina koji imaju specifičnu klimu sličnu mediteranskoj, gde se lavanda već uspešno gaji ali i izvozi u inostranstvo.

Pored plantažnog načina gajenja, lavanda dobro uspeva i u saksijama, a zbog prijatnog mirisa i dekorativnog izgleda pogodna je za ukrašavanje vrtova.

Lavanda je višegodišnja žbunasta biljka čiji grm može da poraste od 60 cm do jednog metra u visinu. Razmnožava se vegetativno ili semenom, u slučaju da nije reč o sterilnom hibridu.

Uzgoj lavande

Lavanda se sadi u redovima i to u pravcu sever-jug. Rastojanje između redova trebalo bi da bude oko jedan metar a između biljaka oko pola metra. Po hektaru je u proseku potrebno 20.000 sadnica lavande. Hibridna lavanda je veća pa zato razmak između redova treba da bude i dva metra, a po hektaru je potrebno obično 10.000 sadnica.

Lavanda ima dobro razvijen koren, dobro podnosi sušne periode i prava je ekološka biljka jer ne zahteva mineralna dubriva ni neku posebnu hemijsku zaštitu.

Prijaju joj zemljišta slabije plodnosti, ali potrebno je da je tlo fino drenirano jer ono koje leži na vodi neće odgovarati lavandi. PH vrednost zemlje koja joj najviše prija je između 6,5 i 7,5, dok kisela zemljišta nisu pogodna za njeno održavanje. Lavandi će pogodovati izloženost direktnom suncu. Posadite lavandu na mesto gde će imati najmanje osam sati sunca dnevno. Iako se može saditi tokom čitave vegetacione sezone, najbolje je saditi lavandu u kasno proleće.

Osim što je lekovita biljka, lavanda može biti i vrlo dekorativna a pritom je i mirisna, pa nije retkost da je ljudi gaje u stanu u saksijama ili u teglama.

Prinos lavandinog cveta u prvoj godini uzgoja je skroman i zanemarljiv. Puni rod i prava isplativost nastupa tek u trećoj godini. Pravilno održavanje tada podrazumeva negu u smislu otklanjanja korovskih biljaka i oblikovanje grmova. Eksploatacija plantaže lavande u proseku traje deset godina.

Razmnožavanje

Lavanda se razmnožava iz semena i reznica.

Za razmnožavanje reznicama potrebna vam je zemlja od tri dela treseta i jednog dela peska. Drenaža je izuzetno važna kako bi koren dobijao dovoljnu količinu kiseonika. Reznice mogu da se seku sve dok biljka raste, a najbolje u proleće pre cvetanja ili u jesen kad se odstrani cvet.

Odsecite grančice sa donje polovine odrasle, zdrave biljke lavande u dužini od 7,5 do 13 centimetara, otkinite donja dva lista i taj deo grančice uronite u stimulator rasta korena, a zatim ih zabodite u unapred pripremljeno zemljište na dubinu od oko 3 cm. Dobro zalijte i vodite računa da prvih nedelja zemlja bude stalno vlažna, a onda proredite zalivanje.

Potrebno je oko šest nedelja da se mlada biljka lavande razvije, a za to vreme potrebno je zaštiti je od jakog sunca, pljuskova i vetrova. Posle toga počnite potepeno da je izlažete vremenskim uslovima u kojima će biljka dalje rasti.

Održavanje

Glavno orezivanje se obavlja u kasno proleće. Čim izbiju mladice, biljka se skraćuje za trećinu. Stare cvasti treba odseći posle cvetanja, a kod lavande koja je žbunaste forme, važno je redovno uklanjanje precvetalih delova.

Lavanda jeste otporna na sušu, ali u prvoj godini bi je treba dobro zalivati, naročito kad su letnje žege. Zalivanje je neophodno i u jesen i proleće, ako su visoke temperature.

Što se đubrenja tiče, lavandi se može dodati malo komposta u proleće.

Zimi je važno da lavandu koju gajite u saksiji, prebacite na zaštićeno mesto uz povremeno zalivanje.

Za vreme jakih mrazeva, lavandu koja je u bašti možete pokriti granama četinara.

Od jednog grma razvijene lavande se dobija od 1 do 1.5 kg cveta. Najisplativije je prodavati ulje lavande čija je cena na svetskom tržištu oko 100 evra za jedan litar.

Foto: Cover Images


reklama