Lemeški kulen čeka na sertifikat

106

U Svetozaru Miletiću, u organizaciji udruženja „Lemeški kulen“, održan je 14. „Kulen fest“, manifestacija koja okuplja proizvođače lemeškog kulena, proizvoda sa oznakom zaštićenog geografskog porekla.

Lemeški kulen je proizvod zaštićenog geografskog porekla i može da se proizvodi samo u Svetozaru Miletiću i to od svinja koje se gaje na području tog sela. Lemeški kulen pravi se u mnogim domaćinstvima, a nekoliko mladih proizvođača ima i registrovane radionice za proizvodnju kulena.

– Lemeški kulen specifičan je zbog sastava, jer se ne stavlja ništa drugo osim svinjskog mesa prve klase, naše domaće začinske parike i kuhinjske soli. Naravno najbitnije je sušenje. Pre sedam godina otvorili smo našu proizvodnju i maksimalno se trudimo da održimo proizvodnju na tradicionalni način – kaže Dora Vidaković, proizvođač kulena.

Iako lemeški kulen ima oznaku proizvoda zaštićenog geografskog porekla, nedostaje još sertifikacija ovog proizvoda.

– Sve faze koje su naznačene u Elaboratu da se prate i kontrolišu i tek onda kada se ispita kvalitet gotovog proizvoda može se staviti etiketa lemeški kulen – kaže prof dr Ilija Vuković sa beogradskog Fakulteta veterinarske medicine.

Jednom godišnje u Svetozaru Miletiću održava se Kulen fest. To je manifestacija na kojoj se može probati i kupiti lemeški kulen, ali je i takmičarskog karaktera. Ocenjuje se izgled, čvrstoća, miris, ukus, boja i održivost boje.

– Što se tiče lemeškog kulena, meso je više usitnjeno i postoji razlika u procentu parike koje se dodaj – ističe jedan od članova žirija, doktor Branko Suvajdžić, koji je doktorirao na sremskom kulenu.

Ove godine nije bilo izlagača iz Hrvatske i Mađarske, ali se među lemeškim kulenom našao jedan „bukovački“ – sa somborskih salaša „Bukovac“.

– Sve su to nijanse. Ja ga pravim od krupnije mlevenog mesa, sa manje paprika – kaže Nenad Dedić, vlasnik salaša „Bukovac“.

Nema podataka o tome ko i kada ga je prvi osmislio i napravio, ali se receptura, kako izrade tako i čuvanja – nege kulena, prenosila sa generacije na generaciju i sačuvala do danas.

Izvor: RTV

Foto: Facebook