Loša godina za Hrvate – rekordni spoljnotrgovinski minus u prehrambenom sektoru

33

Hrvatska je tokom prošle godine ostvarila istorijski najveći spoljnotrgovinski deficit u prehrambenom sektoru. Reč je o neverovatnih 1,9 milijardi evra, a stručnjaci zabrinuto ističu kako je neophodna transformacija ove grane.

„Prehrambena sigurnost i konkurentnost su globalni izazovi sa kojima se suočavamo u poslednje vreme od korona-krize, do rata o Ukrajini. Briga o životnoj sredini, klimatske promene, održavanje dobavljačkih lanaca i proizvodnje, uz novu tehnologiju važni su elementi koji će kreirati ovo područje“, rekao je Zdravko Tušek, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u uvodu konferencije „Budućnost hrane i maloprodaje“, održanoj u Zagrebu u organizaciji Motus Media Grupe.

No, hrvatska proizvodnja hrane se suočava sa još izazova od kojih neki traju decenijama.

„Hrvatska je lani ostvarila najveći, istorijski gledajući, spoljnotrgovinski deficit u proizvodnji prehrambenih proizvoda. To je bilo 1,9 milijardi evra, odnosno 30 odsto u odnosu na 2020. godinu. Izvoz nam pada za 2,5 odsto, a uvoz raste na 10 odsto. U ovoj godini je pokrivenost tržišta proizvodnjom pala na 67 odsto“, izjavio je Dragan Kovačević, potpredsednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Marijana Petir, saborska zastupnica i predsednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora osvrnula se na dugotrajni pad domaće potrošnje u Hrvatskoj.

„Pravo je pitanje želimo li svoju ekonomiju bazirati na turizmu ili ćemo se preorijentisati na proizvodnju, naročito hrane, bez koje nema života. Hrvatska ima sve prirodne resurse za proizvodnju hrane. Potrebno je transformisati taj sektor i preorijentisati ga sa proizvodnje sirovina za izvoz u proizvodnju svežih i praktičnih proizvoda, te proizvoda prilagođenih tržištu, što uključuje i cirkularnu ekonomiju“, poručila je Petir, dodavši da je potrebno jačanje kapaciteta proizvodnje, prerade i skladištenja proizvoda, kao i edukacija.

S obzirom na to da Hrvatska sve više hrane uvozi, a samodovoljna je samo u proizvodnji pet prehrambenih proizvoda, postavlja se pitanje da li je sav novac koji je EU uložila u hrvatsku poljoprivredu, a reč je o 10 milijardi evra, opravdano dodeljen i potrošen na kvalitetan način.

„Ne učimo iz teških situacija. Nismo naučili puno voditi poljoprivredu. Ali, optimista sam, jer mislim da ima mogućnosti, resursa, novca i znanja. Možda nam je potrebno da tresnemo u zemlju pa da se osvestimo“, poručio je Vlado Čondić Galiničić, predsednik Udruženja poljoprivrede, HGK.

Veliki je problem i bacanje hrane, jer domaćinstva prednjače u neracionalnoj potrošnji namirnica.

„Još 2021. godine su sprovedena prva istraživanja o bacanju hrane na svim nivoima. Preko 286.000 tona hrane se baca godišnje, od čega je 216.000 tona iz domaćinstava. U domaćinstvima nam otpada 54 kilograma po stanovniku i tu smo malo ispod evropskog proseka“, navela je Vesna Cetin Krnjević, koja vodi službu u Sektoru za fondove EU, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, dodavši da su raspisali konkurse za projekte kojima pokušavaju da postignu globalni cilj o smanjenju količine otpada od hrane za 50 odsto do 2030. godine.

Direktor Centra za sigurnost hrane HAPIH-a Dražen Knežević istakao je na konferenciji da je hrana proizvedena u Hrvatskoj kvalitetna i da bi se potrošači trebali okrenuti ka domaćim proizvodima.

„Potrošači bi trebalo da uđu u dubinu i pogledaju sastav i deklaracije – videli bi da je dobar deo hrane uvezen iz drugih evropskih i trećih zemalja. No potrošači sasvim sigurno jedu sigurnu hranu. Naš sistem je integrisan u evropski sistem sigurnosti hrane koji je jedan od najstrožih na svetu. No, stvar je cene koliko će potrošač kvalitetnu hranu jesti“, zaključio je Knežević.

Izvor: Seebiz.eu

Foto: Pixabay