Malinari sumnjaju da će većina hladnjačara prihvatiti apel Ministarstva poljoprivrede

1011

Malinari, kako se može zaključiti iz njihovih prepiski na društvenim mrežama, sumnjaju da će hladnjačari, koji već nisu doplatili voće, reagovati na apel resornog ministarstva da im bude uplaćena doplata za predatu malinu.

Neki od njih ističu da novac u celosti nisu dobili ni za dve prethodne sezone, kao i da pojedine hladnjačare ovoga leta nisu ispoštovale ni minimalnu, preporučenu cenu od 250 dinara za kilogram.

Malinari su odlučili da traže doplatu malina po kilogramu, jer smatraju da hladnjačarima dobro ide prodaja. S druge strane, hladnjačari tvrde da još uvek vuku posledice prevelike cene iz 2022. godine. Pojedina udruženja ipak su uputila predlog članstvu da žalbe na kompanije koje se bave otkupom, a koje se budu oglušile na ovaj apel, prijave poljoprivrednoj inspekciji. Dodatni problem u ovom sektoru zaista jeste to da su čak i pojedine ozbiljne hladnjače u glavnom malinarskom kraju u velikim finansijskim problemima.

Sagovornik „Politike” iz sektora otkupa maline kaže da je oko 80 odsto otkupljivača ili u stečaju ili pred stečajem, uz velika dugovanja prema bankama. Kako ističe, oko 98 odsto količina tog voća se izvozi, a uz sadašnji kurs evra troškovi su, od recimo 2012, porasli bar pet puta: repromaterijal, energenti, analize…

– Gde da ukalkulišemo te troškove. Ne možemo pet puta skuplje da prodamo malinu. Možda neki hladnjačari i trguju međusobno, ali to su najčešće oni koji nemaju količine da isporuče stranim kupcima prema ugovorima koji se zaključuju na godinu dana. Ne možemo ni da izađemo sa cenom za narednu sezonu kada nemamo poznate parametre. Nemačka je, recimo, kupovala 40 odsto naše maline, a sada značajno, značajno manje. Srbija je takođe i nažalost izgubila tržište industrije, postoje velike zalihe druge klase u hladnjačama– ističe sagovornik „Politike“.

Međutim, neki od učesnika debata u specijalizovanim grupama za proizvođače objavljuju slike iskrčenih malinjaka, a mogu se čak čuti i predlozi da se umesto maline krene u proizvodnju pasulja ili krompira – kultura koja bi, kako smatraju, mogle da im donese veću zaradu u narednim godinama.

Izvor: Politika

Foto: Envato