Za normalan razvoj, voćke troše veoma male (od 0,00001 do 0.001% sveže materije) količine mikroelemenata (Fe, B, Mn, Zn, Cu, i Mo). Oni deluju kao regulatori u procesima razmene materija i proticanja energije, te su podjednako značajni kao i makroelementi.
U slučajevima kad se javi nedostatak tih elemenata mogu nastati slabiji ili jači poremećaji, odnosno fiziološke bolesti.
Bor (B) – spada među najznačajnije mikroelemente. Njegova uloga je višestruka: pomaže procese oplodnje, poboljšava kvalitet plodova i omogućava normalan porast letorasta.
Nedostatak bora ispoljava se tipičnim simptomima: sitno lišće rozete, naročito kod jabuke i kruške. Ovaj nedostatak otklanja se upotrebom boraksa ili borne kiseline na različite načine.
Gvožđe (Fe) – nije sastavni deo hlorofila, ali je neophodan za njegovu sintezu. Ulazi u sastav nekih fermenata. Ima važnu ulogu u procesima disanja i fotosinteze.
Nedostatak gvožđa se lako uočava po vrlo jakoj hlorozi lišća i uspešno se otklanja upotrebom zelene galice.
Mangan (Mn) – reguliše oksidoredukcione procese, ubrzava transport asimilata i deluje pozitivno na fotosintezu. Mangan pomaže i asimilaciji azota iz zemljišta. Ima sličnu ulogu kao i gvožđe u izgradnji hlorofila. U nedostatku mangana lišće menja boju – izgleda „prošarano“.
Bakar (Cu) – povećava sposobnost tkiva da upija vodu. Sastojak je fermenata, pomaže procese fotosinteze, biosintezu belančevina i amino-kiselina. Prvi simptomi nedostatka bakra su karakteristični po delovima listova koji se vitopere, suše i kasnije otpadaju. Nedostatak bakra retko se primećuje jer se voćke često prskaju bakarnim preparatima pri suzbijanju biljnih bolesti.
Cink (Zn) – neophodan je za sintezu amino-kiselina i aktiviranje mnogih fermenata. Učestvuje u biosintezi auksina.
Molidben (Mo) – ima ulogu u regulisanju nitrata i fiksaciji azota.
Izvor: ’Višnja’ Prof. dr Evica Mratinić
Foto: Pixabay