Jedan nemački pčelar morao je, po nalogu državne službe za kontrolu hrane, da uništi četiri tone meda jer je u njemu pronađen herbicid glifosat. Količine ostataka bile su 152 puta veće od dozvoljene granice.
Zbog pretrpljene štete pčelar se prošle godine obratio i sudu. Od poljoprivredne kompanije koja je koristila glifosat na svom posedu, u blizini njegovih košnica, zahtevao je odštetu od 70.000 evra, a epilog ove priče mogao da bude poznat posle suđenja zakazanog za 29. jul ove godine.
Glifosat je totalni herbicid koji suši biljku. Nezaobilazan je i masovno se primenjuje u evropskoj poljoprivredi, pa tako i u Srbiji. Njime se uništavaju korov i ostale nepoželjne biljke na poljoprivrednom, ali i nepoljoprivrednom zemljištu. Posle vrlo kratkog perioda, dva-tri dana, biljka počinje da se suši, a posle tri nedelje ona je potpuno suva – kao seno.
Kako je glifosat dospeo do meda i to u ovako velikim koncentracijama? Stručnjaci napominju da je ovo teoretski moguće. Pčele idu na maslačak ili neko druge vrste livadskog bilja koje su u suštini korov. Ako je vlasnik te livade istretirao glifosatom ovakvu površinu, kako bi je pripremio za sadnju neke kulture, pčele su u kratkom periodu, od nekoliko sati, mogle da „pokupe” glifosat zajedno sa polenom.
Ali, mišljenja su podeljena kada je reč o tome da li će ovaj pčelar uspeti da nadoknadi štetu, budući da je primena glifosata i dalje dozvoljena. U slučaju kada se koriste insekticidi, to mora da bude najavljeno kako bi pčelari zatvorili pčele. Ako poljoprivrednik tretira voćnjak u cvetu, a to nije najavio i dođe do pomora pčela, u tom slučaju se može tražiti odgovornost vlasnika.
Iako su po pisanju nemačke štampe ovakva prekoračenja ostataka pesticida u medu „pojedinačni slučajevi”, što tvrde i u njihovom ministarstvu poljoprivrede, pitanje upotrebe ozloglašenog glifosata ponovo je aktuelno.
Zabrinutost javnosti u pogledu štetnosti takvih preparata pojavila se pre više od pet godina kada je Svetska zdravstvena organizacija objavila da je „verovatno kancerogen za ljude”. U međuvremenu, prošle godine Američka agencija za zaštitu životne sredine saopštila je da su istraživanja pokazala da „nema opasnosti od upotrebe ove aktivne materije po zdravlje ljudi”. Rojters je preneo da nije kancerogen ako se koristi prema uputstvima i na adekvatan način.
Kako piše portal „Agroklub”, neizvesnost oko njegove upotrebe u EU i dalje raste. Za sada je jedino poznato da je upotreba glifosata dozvoljena do kraja 2022. godine, a za 17 meseci očekuje se donošenje odluke da li će odobrenje za njegovu prodaju biti obnovljeno. Dok pokret zelenih insistira da nije dovoljno da ova aktivna supstanca bude samo zabranjena, već da bi to trebalo da važi i za uvoz hrane koja je sadrži, evropski poljoprivrednici mahom izražavaju nezadovoljstvo tvrdeći da im je egzistencija ugrožena jer ne postoji delotvorna zamena za glifosat.
Da li za ovaj herbicid postoji alternativa u savremenoj poljoprivredi?
– Jako teško, gotovo nemoguće. Nezamislivo je kako će se suzbijati korov u višegodišnjim zasadima ili na strnjištima. Da se vratimo na nas, ne možete danas naći radnu snagu da obere malinu, kako ćete je naći da okopa hiljadu hektara – kaže za „Politiku” Milan Stević, profesor s Katedre za pesticide Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.
Iako postoje mašine, one ne mogu da ga zamene u potpunosti jer višegodišnji korovi imaju takozvane rizome, podzemne organe koje mašine samo izlome i tako praktično nekada potpomognu umnožavanju.
Zbog toga je, dodaje Stević, ovo izuzetno nezahvalno pitanje. Kako kaže, s jedne strane postoji pritisak da glifosat bude zabranjen zbog određenih nepoželjnih efekata, dok sa druge strane postoji ogromna potreba da on bude u biljnoj proizvodnji jer nema takvih herbicida koji uništavaju sve korove, a ostavljaju zemljište čisto i spremno za setvu i najosetljivijih gajenih vrsta.
– U tom smislu ne vidim šta je alternativa glifosatu. Teško mi je da zamislim savremenu biljnu proizvodnju bez njega. Naravno, ne može se u ovom trenutku predvideti da li će on biti potpuno zabranjen ili će biti određenih ograničenja u primeni. Da je on na lošem glasu – jeste, a kakva je njegova sudbina to ne znamo – kaže Stević.
On objašnjava i da je njegova primena široko rasprostranjena ne samo u poljoprivredi, koristi se za uništavanje korova tamo gde ne sme da ga bude: pored pruga, puteva, na aerodromskim pistama, kod dalekovoda…
Izvor: Politika
Foto: Pixabay, Unsplash