Posle berbe vinograda, u periodu novembar – februar, obavljaju se mere sa kojima direktno utičemo na rod iduće godine.
Po važnosti možemo istaći da su najbitniji: jesenja duboka obrada zemljišta, jesenje đubrenje, zaštita čokota od niskih temperatura i rezidba vinove loze.
U cilju popravke fizičkih i hemiskih osobina i popravke vodno-vazdušnog režima zemljišta, kao i uništavanja štetnih korova i štetočina, izvodi se jesenja duboka obrada zemljišta. Optimalno vreme bi bilo nakon prestanka kretanja sokova u čokotu, a pre pojave zimskih mrazeva. Koren vinove loze razvija se duboko i zahvaljujući tome ona opstaje na raznim tipovima zemljišta. Na suvljim zemljištima korenov sistem je na većim dubinama, pa je preporučljiva dublja obrada zemljišta (20-25 cm). Suprotno tome, gde ima više vlage plića obrada (15-20 cm).
Rastresanjem dubljih slojeva preseca se koren vinove loze i tako pospešuje njegovo grananje i upijajuća moć. U zavisnosti od konfiguracije terena i mogućnosti, u zasadima vinove loze duboku obradu možemo izvesti raznim plugovima ili podrivačima.
Zasadi vinove loze u redovnoj proizvodnji zahtevaju redovnu i pravilnu ishranu.
Poželjno bi bilo odraditi agrohemisku analizu zemljišta svake 3-4 godine, koja će nam dati sigurne podatke o plodnosti zemljišta. Redovnim đubrenjem nadoknadiće se nedostajuće količine organskih i mineralnih hraniva.
Od organskih đubriva primenjuje se stajnjak, kompost, treset, zelenišno đubrivo. Za poravku sadržaja humusa za jedan odsto na dubini od 30 cm, neophodno je meliorativnim đubrenjem uneti bar 40 do 60 t stajnjaka po hektaru. U zavisnosti od načina primene, đubrenje se može obaviti u jarkovima ili cele površine zemljišta u vinogradu, nakon čega se vrši zatrpavanje i zaoravanje plugovima.
U praksi su se pokazala pogodna mineralna đubriva koje karakteriše laka rastvorljivost, pristupačnost biljci i visoka koncetracija.
Za jesenje đubrenje pogodna su đubriva sa odnosom hraniva 1:2:3 koja se primenjuju u jesen i proleće pre kretanje vegetacije, pre duboke obrade zemljišta kao i pomoću depozitora.
Izvor: dipl. inž. Radomir Bušatović, PSSS Kruševac
Foto: Pixabay, Free Images