Očuvanje raskošnog vlaškog veza Štampujit

223

U završnici projekta Etno mreže pod nazivom “Očuvanje tehnike Štampujit”, koji podržava Ministarstvo kulture i informisanja, u galeriji biblioteke “Centar za kulturu” Kladovo održana je završna izložba raskošnog vlaškog veza na crnom plišu.

Autorka projekta je Dušanka Botunjac, akademska slikarka i primenjena umetnica, čuvar je motiva Negotinske krajine, autentičnog vlaškog nasleđa koje promoviše i čuva od zaborava.

Autorka projekta je, u saradnji s udruženjem “Misija Kreativa” iz Kladova, radila na dokumentovanju motiva i elemenata za zaštitu tehnike dekorativnog veza Štampujit koji neguje vlaška zajednica u istočnoj Srbiji, a koja se primenjivala za ukrašavanje svečane ženske nošnje Vlaha. Tokom projekta je dokumentovano stanje elementa, urađeni su razgovori sa aktivnim veziljama koje su upisane u registar Etno mreže, i uz video je pripremljena mapa reprezentativnih komada koji se izrađuju ovom tehnikom. Predlog je da se kao jedan od efekata projekta, ovaj element nominuje za NKN listu i da se uz podršku MKI nastave sistematičan rad na negovanju tehnike i njenom dugoročnom očuvanju.

Iza pomalo egzotičnog naziva “štampujit” krije se tehnika veza koja je u podunavski deo Srbije stigla iz zapadne Evrope u drugoj polovini 19. i početkom 20. veka.

– Po pripovedanju starijih meštana koji su živeli na ovom području sa sigurnošću se tvrdi da su tehniku “štampujit” u ove krajeve prenele i donele žene koje su sa svojim supruzima, brodarima, zajedno plovile Dunavom, na relaciji od Radujevca (Radujevac je mesto na Dunavu u kome je bilo u 19. i početkom 20. veka najznačajnije veliko pristanište, carina i karantin), preko Budimpešte pa sve do Beča – zabeležila je autorka Dušanka Botunjac.

Nova faza dekoracije svečane ženske nošnje Vlaha u dunavskom priobalju i Timočkoj krajini kreće posle susreta sa zapadnom kulturom i novim zanatskim tehnikama. Zbog načina prenošenja šare, nova tehnika veza nespretno je nazvana “štampujit“. Veze se uz pomoć vertikalne polumehaničke igle, koja gustim ubodima na naličju tkanine prema šemi gradi izuzetno izražajnu dekorativnu šaru na crnom plišu spreda.

– U Opštini Negotin se o ovoj tehnici samo pripoveda, niko se više ne bavi ovom vrstom veza. Otvorili smo škrinje i susreli smo se bogatim artefaktima, ali je zanat nestao – navodi Dušanka Botunjac.

Na sreću, u kladovskom selu Korbovo, autorka je naišla na Ljubinku Beljolić, poslednju aktivnu vezilju koja je u tajne tehnike “štampujit”, pre nekih desetak godina, uvela udruženje “Misija kreativa“ iz Kladova.

– To nas čini sigurnim da ćemo u očuvanju ovog nematerijalnog kulturnog blaga uspeti – zaključuje Dušanka Botunjac.
Foto: Etno mreža


reklama