Od juna u Hrvatskoj na snagu stupa Nitratna direktiva

51

Odzvonilo je uobičajenoj farmerskoj praksi bacanja stajskog đubriva po poljima. Početkom jula u Hrvatskoj na snagu stupa Nitratna direktiva Evropske komisije.

Prema toj direktivi ne sme se štetiti okolini, a poljoprivrednici su imali četiri godine da joj se prilagode.

– Cilj je taj da se nitrati ne koriste prekomerno, odnosno da se skladište pravilno jer je reč o vrlo pokretljivim jedinjenjima koja odlaze u podzemne vode i zagađuju ih, što je i najveći problem. Cilj je da se to spreči pa se ograničava koliko sme po hektaru da se baci, a na mestima gde se skladište moraju biti zadovoljeni određeni uslovi kako ne bi došlo do njihovog prodora u zemlju – objašnjava Nitratnu direktivu predsednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić.

Kod ekoproizvodnje problema, smatra on, ne bi trebalo da bude jer đubrivo koje takvi proizvođači smeju da primenjuju, a radi se o stajnjaku, koristiće se na određenoj površini u ograničenim količinama, što je već regulisano pravilnikom pre Nitratne direktive.

– Veće farme i ozbiljniji proizvođači zadovoljavaju Nitratnu direktivu. Možda bi ih bilo čak i više, ali problem je bio u nelegalizovanim objektima pa je bio problem doći do sredstava za izgradnju laguma. Međutim, svi koji planiraju da se bave poljoprivrednom proizvodnjom moraće to da urade – upozorava čelnik HPK-a.

Septičke jame i lagumi tako moraju da budu izgrađene prema tačno određenim standardima i propisima uz sve potrebne građevinske dozvole i ostalo.

Odredbi se jednako moraju pridržavati kako veliki tako i mali farmeri. Brlošić smatra kako su veći bili bolje organiziovani, pa su sve napravili na vreme, iskoristili sredstva tako da ih je ta investicija malo i koštala, a manji proizvođači tome nisu pridavali veći značaj zbog hroničnog nedostatka novca i sporosti.

Foto: Cover Images