Od oko tri stotine hektara podignutih malinjaka u srednjoj Bačkoj, preko 30% je zaraženo bakterijskim rakom korena, koji nastavlja intenzivno da se širi.
U poslednje vreme remontantne maline su postale pravi hit u Vojvodini, pogotovo sorte Polka i Polana. Neretko su ratari, mahom iz finansijskih razloga, oranice zamenjivali zasadima ovog jagodastog voća. Zbog povećane proizvodnje, naravno, pojavila se i povećana potreba za sadnicama.
Kako je do sertifikovanih sadnica teško doći, a i više koštaju, većina sadnica se proizvede u rodnim zasadima i to zapravo i jeste glavni izvor problema. Baš zbog te nekontrolisane proizvodnje, gde izostaje zdravstveni pregled, sve je češća pojava da se ispostavi da su sadnice bile zaražene opasnim bakterijskim rakom korena.
Rak korena maline izaziva Agrobacterium tumefaciens, i pričinjava značajne štete. Napada koren, korenov vrat i izdanke. Simptomi su uglavnom guke i izraštaji, koji mogu biti manji ili veći. Bolest se uočava početkom vegetacije kada se u zasadu uočavaju kržljave biljke zaostale u porastu, žute i sl. Ove biljke nemaju rod ili daju neki simboličan prinos, a do kraja vegetacije obično potpuno propadnu. Guke presecaju sprovodne sudove i tako biljka ostaje bez vode i mineralnih materija, i na kraju vene.
Najgore je što je bakterijski rak vrlo lako preneti. Prenose ga insekti, mehanizacija pri kretanju sa parcele na parcelu, ali glavni izvor zaraze su bolestan sadni materijal i zaraženo zemljište. Takođe treba napomenuti da bakterija u zemljištu može da preživi dosta dugo, čak i bez biljke domaćina.
Bolest se nakon ostvarene zaraze i ispoljavanja simptoma ne može lečiti, pa je najbolji lek zapravo prevencija.
Fotografija preuzeta sa PSS Vrbas
