Otkrivanje potrošačkih preferencija prema vinu

110

Potrošnja vina u Republici Srbiji je relativno niska i iznosi 14 litara po stanovniku, što je manje od evropskog proseka za 11 litara. Ovako niska potrošnja vina, pre svega, trebalo bi da zabrine proizvođače vina jer oni svoj prihod upravo ostvaruju od prodaje vina.

Da bi zadovoljili potrebe i zahteve potrošača, proizvođači moraju konstantno da vrše istraživanje navika, potreba i preferencija potrošača prilikom kupovine i konzumiranja vina. Ono što obuhvata ponašanje potrošača jeste proces prikupljanja informacija usmerenih ka odluci o kupovini, kao i proces korišćenja i ocenjivanja.

Marketinško istraživanje fokusira se na ponašanje potrošača. Preferencije potrošača i njihove potrošačke navike glavna su pitanja koja treba proizvođači vina da uzimaju u obzir prilikom koncipiranja proizvodne politike. Interes za istraživanjem mlađe populacije proizilazi iz potrebe za upoznavanjem potrošača sa vinom do kraja njegove adolescencije zato što se u tim godinama života stvaraju krajnje potrošačke navike te se oblikuje kupovni stil.

Vinske preferencije, percepcija vina, potrošnja i očekivanja od vina značajno se razlikuju kod mlađih potrošača u odnosu na starije. Kompanije su zainteresovane za mlade zbog njihove potrošačke moći i uticaja na kupovinu, te kao budućih kupca i potrošača.

Otkrivanje potrošačkih preferencija prema vinu, njihovih stavova i kupovnog ponašanja omogućuje proizvođačima definisanje odgovarajućeg marketing programa i strategije koje bi zadovoljile njihove potrebe i poboljšale prodaju i potrošnju vina. Pregled naučne i stručne literature ukazuje da još uvek ne postoje dovoljno istražena naučna saznanja o motivima za kupovinu i konzumiranje vina.

Istraživanja pokazuju da postoji slab intenzitet (učestalost) kupovine i konzumiranja vina mlađih ispitanika. Najveći broj potrošača vino konzumira manje od jednog puta mesečno. Sledi intenzitet nekoliko puta mesečno. Potrošači najčešće kupuju vino u supermarketima i u megamarketima, a retko direktno od proizvođača. Jedan od razloga jeste veliki asortiman ponuđenih vina u maloprodajnim objektima.

Visina prihoda potršača značajno utiče na izdvajanje sredstava za kupovinu vina. Najveći broj potršača (79%) kupuje vino čija je cena niža od 500 dinara po boci. Brend vina predstavlja bitan elemenat prilikom odluke o kupovini vina. To znači da pred proizvođačima stoji važan zadatak kako i kojim aktivnostima izgraditi sopstveni brend. Najveći deo potrošača izražava spremnost da plati veću cenu za brendirano vino. Najvažnije eksterno obeležje jeste vrsta vina, potrošačima su važni cena i proizvođač vina.

Najvažnije interno obeležje vina predstavlja ukus, sledi miris (buke) vina. Potršači najviše preferiraju bela vina, neznatno zaostaju crvena a najmanje roze (ružičasta) vina. Potršači muškog pola više preferiraju bela, a ženskog pola crvena i roze vina. Mlađi potrošači češće kupuju domaća vina. Najvažniji faktori prilikom odluke o kupovini domaćih vina jesu dobar (lep, prijatan) ukus i prihvatljiva cena. Najveći deo potrošača preferira vina iz Crne Gore i Francuske. Najmanje preferiraju vina iz Mađarske, Slovenije i Hrvatske. Otkrivanje potrošačkih preferencija prema vinu, njihovih stavova i kupovnog ponašanja omogućava proizvođačima definisanje odgovarajućeg marketing programa, strategije i taktike koje bi zadovoljile potrebe mlađih potrošača, povećale prodaju i potrošnju vina.

Za agrotv.net: mr Mladen Pavlović, PSSS Beograd

Foto: Envato


reklama