S obzirom na mogućnost izbora biljaka, paša je najbolja i najjeftinija hrana za ovce i što je njeno učešće u obroku veće, to su troškovi ishrane ovaca niži, a samim tim ovčarska proizvodnja je ekonomičnija.
Smatra se da su ovce najefikasnije u iskorišćavanju pašnjaka. Za razliku od goveda, ovce više vole da pasu niže i finije trave. Takođe, za razliku od goveda, ovce uglavnom vole da pasu u stadu.
Ovce imaju usku glavu, vrlo pokretnu gornju usnu i oštre sekutiće što im omogućava korišćenje pašnjaka s niskim travama. Radije jedu mlade biljke, lišće i izdanke, odnosno, što su bilje starije to ih ovce ređe konzumiraju.
Ako za to ima prilike, ovca zna da na pašnjaku bude vrlo izbirljiva – biraće prvo vrste koje radije jede, a unutar biljne vrste prvo konzumira list i cvet, a zatim stabljiku. Odabir vrste nije određen izgledom, građom i prinosom, nego ukusnošću i hranjivom vrednošću.
Ovce koriste velik broj biljnih vrsta, trava, i leguminoza. Podrazumeva se da je pašnjak kvalitetniji ako je učešće leguminoza veće i obrnuto. Na oskudnim pašnjacima, kad nema mogućnosti izbora biljaka, nije redak slučaj da nekad konzumiraju i pojedine korovske biljke. Ovo svakako nije preporuka za praksu. Trebalo bi težiti napasanju ovaca na uređenim pašnjacima.
Zajednička osobina zelenih voluminoznih hraniva je da sadrže malo suve materije, 15 – 25 %, zatim 3 – 7 % celuloze i 1,5 – 2,5 % mineralnih materija. Zelena trava bogata je i vitaminima.
Zavisno od sadržaja suve materije u paši, rase, telesne razvojenosti, razvijenosti samog grla, fiziološke faze, pola, itd, ovce dnevno mogu pojesti pet do deset kilograma paše.
Kod nas se ovce najčešće napasuju slobodno na prirodnim pašnjacima, dok je korišćenje pregonskog napasanja daleko ređe. Ponegde se na većim okućnicama koriste pregoni, ali su u pitanju uglavnom neka manja stada ovaca. Pregonske ispaše ovaca na sejanim travnjacima skoro i da nema.
Izvor: dipl. ing. Nikolić Zoran, Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Foto: Pixabay