Na području Srbije, u zavisnosti od sortimenta i lokaliteta, vinova loza se nalazi u fazi od tri lista razvijena do faze cvast jasno vidljiva (BBCH 13-53). Vizuelnim pregledima vinograda na lastarima zaraženim gljivom prouzrokovačem crne pegavosti vinove loze (Phomopsis viticola) registruje se prisustvo piknida iz kojih će u uslovima vlaženja doći do oslobađanja piknospora.

U zasadima gde su registrovani simptomi ovog patogena, preporučuje se tretman pre najavljenih padavina, nekim od sledećih fungicida: Mankogal 80, Dithane 45 M, Mankogal 80, Mankogal ekstra (mankozeb) u koncentraciji od 0,2 do 0,25%.
Uslovi u predhodnom periodu bili su povoljni za razvoj prouzrokovača pepelnice vinove loze (Uncinula necator). U zasadima vinove loze koji se nalaze u fazi razvoja cvasti, naročito kod osetljivog sortimenta na pepelnicu poput sorti frankovka, župljanka, šasla, muskat otonel, šardone i druge, PIS preporučuje primenu fungicida Karathane gold 350 EC (meptildinokap) u dozi od 0,4 do 0,5 l/ha.
U vinogradima je u toku let leptira i početak polaganja jaja prve generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana). Najveće brojnosti ove štetočine se registruju u Fruškogorskom, Vršačkom, Potiskom, Župskom i Smederevskom vinogorju. U cilju zaštite vinove loze od ove štetočine, preporučuje se primena nekog od registrovanih insekticida: Cipkord 20 EC, Ciprazor 20 EC, Crna mamba (cipermetrin) u koncentraciji od 0,015% do 0,03%.
Foto: PIS