Perga – čudo prirode u svetu lekova

928

Fermentisani polen, odnosno perga, koja je gotova hrana za pčele (jer sakupljeni polen to nije), istovremeno je izvanredna hrana i lek za čovekov organizam.

Perga sadrži sve nezamenljive amino-kiseline neophodne za organizam kičmenjaka. Bogata je šećerom, visoko vrednim proteinima, enzimima, pigmentima, vitaminima B grupe, vitaminom K, mineralima, posebno kalijumom, i povećanim sadržajem ugljenih hidrata. Zbog visokog sadržaja belančevina, vitamina i mikroelemenata, perga je našla primenu u industriji hrane, a ima veliku perspektivu u kozmetici i medicini.

Kao terapeutsko sredstvo, perga daje rezultate već posle nekoliko dana. Deluje blagotvorno na organizam čoveka. Omogućava uspešno držanje raznih vrsta dijeta za mršavljenje bez opasnosti od štetnih deficita u organizmu uz istovremeno poboljšanje zdravstvenog stanja. Perga je interesantna kao proizvod jer sadrži rutin i slobodne amino-kiseline koje su osnovne komponente telesnih albumina i imaju veliki značaj za deobu i formiranje ćelija. Upotreba perge je veoma značajna kod svih vrsta procesa rasta kao dodatna hrana, kako u ishrani dece u razvoju, tako i za odrasle osobe koje se leče od teških oštećenja organizma. Vitamin P (rutin) koji se nalazi u pergi u izuzetno visokoj koncentraciji od 13 mg na 100 grama perge, ne nalazi se ni u jednom drugom prirodnom proizvodu. Njegova sposobnost je da jača zidove krvnih sudova i reguliše njihovu propustljivost kao i da zidove kapilara čine čvršćim, pa se preporučuje u slučajevima izliva krvi u mozak, srčanog infarkta, krvarenja u mrežnjači oka, ali i kod problema u digestivnom traktu (čir, tumor, ciroza…), kao i slučajevima hipertoničnih tegoba i oštećenja kože izazvanih zračenjem. Perga najdirektnije doprinosi poboljšanju, obnovi i razvoju nove i zdrave crevne flore izazvane unošenjem u organizam hrane koja se teško vari ili antibiotika.

Konzumiranjem perge jača se imunološki sistem organizma i doprinosi smanjenju umora. Koristi se u lečenju kolitisa, hroničnih zatvora, hepatita, hroničnih zapaljenja prostate i impotencije, kod bolesti koje su vezane za jetru i njenu funkciju. Aktivira mišićne ligamente očiju (tvrdi tradicionalna kineska medicina). Perga sadrži antianemični faktor i ima jako antiseptičko dejstvo protiv velikog broja patogenih bakterija. Pomaže kod poremećaja memorije, naročito starijih osoba. Primenjuje se prilikom smetnji u radu srca, gastritisa, poremećaja u radu žlezda sa unutrašnjim lučenjima, čira na dvanestopalačnom crevu, smanjenog libida, muške sterilnosti, prilikom raznih alergija, gripa, alkoholizma… Perga popravlja opšte psihofizičko stanje organizma, naročito kod osoba gde su povećani fizički napori (sportisti). Koristi se u sklopu terapije u lečenju obolelih krvnih sudova, radi sprečavanja arterioskleroze, upale moždane kore, kod nervnih i psihičkih oboljenja, kad je narušen rad endokrinog sistema i za sprečavanje krvarenja. Da bi se skratilo vreme kome, perga se stavlja pod jezik pacijenta 4-5 puta dnevno po 1 gram.

Perga se može konzumirati oralno, kao neki slatkiš u izvornom stanju, bez žvakanja i u obliku mešavine sa kristalisanim medom. Mešavini kristalisanog meda i perge može se dodati matični mleč i propolis. U svakoj od pomenutih kombinacija, preporučuje se popiti vodu ili neku drugu tečnost tek posle jednog sata kako ne bi došlo do njihovog razblaživanja.

Doza perge za odrasle je 2 grama dnevno, a za decu 0,5 grama. Čistu pergu, ili pomešanu sa kristalisanim medom, ne bi trebalo gutati već pustiti da se lagano topi u ustima i klizi u želudac. Isto pravilo važi i ako su kristalisanom medu i pergi dodati propolis i matični mleč.

Kako nastaje perga?

Polen, odnosno polenov prah, pčele sakupljaju sa cvetova, unose ga na svojim nožicama u košnice i skladište u ćelijama saća. Pčele nikada do vrha ne popune ćelije saća polenom, već nešto manje od 2/3, što je približno oko 57% njene zapremine. Ovako odložen sirovi polen pažljivo mešaju i sabijaju, dodajući mu izlučevinu svojih žlezda. Pod dejstvom izlučevina, fermenata meda i celog niza mikroorganizama, dolazi do mlečno-kisele fermentacije, koja traje 15 dana. U toku procesa pucaju celulozne opne polenskih zrnaca. Za vreme previranja nagomilava se značajna količina mlečne kiseline (do 3,2%), koja sa jedinjenjima antibiotičkih svojstava obezbeđuje konzervaciju. Ovaj proizvod dobijen u složenom fermentacionom procesu sa veoma stabilnim hemijskim sastavom mikrobiološki je sterilan. Dobro je izbalansirana pčelinja hrana koju su same sebi pčele pripremile i konzervirale i naziva se: fermentisani cvetni prah ili polen, perga, pčelinji hleb ili pčelinja rđa.

Izvor: dipl. inž. Zoran Nikolić, PSSS Pirot


reklama